Sjećanje na Jovana Divjaka: "Bila mi je čast da budem osnivač štaba Armije BiH, ja sam Bosanac"

Bosanski general Jovan Divjak rođen je na današnji dan, 11. marta 1937. godine. Da je živ jedan od najpopularnijih generala Armije RBiH bi danas slavio 87 godina.

General Armije RBiH i utemeljitelj Udruženja "Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu" Jovan Divjak, jedan je od velikana naše novije povijesti. Bosanac, Sarajlija, Evropejac!

Građani Bosne i Hercegovine i danas izražavaju svoje poštovanje velikom generalu koji je utkao svoja velika djela u našu domovinu. General Divjak je duboko osjećao Bosnu i svakog njezinog čovjeka. Posebno se zalagao za bosanskohercegovačku ideju, ideju Bosne i njezinih vrijednosti. 

Kada su ga 2011. godine iz beogradskog Kurira pitali zašto se ne vrati u Srbiju, u Beograd, u kojem je rođen, Divjak je kazao: "Ma, gdje da se vratim? Moji korijeni su u Bosni, ja sam Bosanac, Sarajlija, Evropejac! Čitavih 45 godina sam proveo u Sarajevu. Samo sam rođen u Srbiji, kada je moj otac učitelj bio na službi tri godine na Jablanici kod Smedereva", rekao je.

Na opasku Kurira da je "on Srbin", Divjak je dodao: "Kakve to veze ima s bilo čim? U Srbiji nemam nikog, ništa, ni kučeta, ni mačeta! Na izborima u BiH bilo je ljudi koji su se, bijesni zbog svega, izjašnjavali kao Eskimi".

U intervjuu za Radiosarajevo.ba u januaru 2018. godine govorio je o značaju borbe za bosansku ideju.

"Mi smo imali najbolju Platformu, Platformu Predsjedništva iz juna 1992. godine. To je najjači dokument poslije 1943. godine. Platforma o odbrani BiH!

Postavljate pitanje svaki dan - zašto to nije realizirano? To je naš odgovor toj eventualnoj priči o Deklaraciji Srba. Dajte neka ljudi vide i jedno i drugo, pa neka ljudi vide šta znači i jedna i druga. Jer ova naša je civilizacijska, evropska, svjetska, naj u svemu... Pa uporedim. Neka se vidi šta su ljudi željeli. Kažete nemamo zemlju za koju smo se borili. Za koliko smo se borili toliko je imamo", kazao na je tom prilikom.

Žalio nam se jer "u našem bosanskohercegovačkom biću, nažalost, malo nas ima tog bosanskohercegovačko bića, nema jedinstvenog stava".

"To su pojedinačne reakcije. Ali, ne reaguje se samo jednog dana, reaguje se 365 dana, da se traže zajednička rješenja. Jer, i Srbi i Hrvati bez obzira što imaju rezervne domovine, ne mogu živjeti u BiH ako to nije zajedno sa Bošnjacima... Nema tu jedinstvenog stava. Pogledajte samo prije dva mjeseca je bila jedna međunarodna anketa gdje je mladima, njih oko 1.500, između 16 i 26 bilo postavljeno pitanje šta je za njih BiH? Mladi Bošnjaci, 77 posto njih, su za BiH, a svega devet posto mladih u RS su rekli da im je BiH domovina. Treba raditi svakodnevno. Ne samo 8. ili 11. januara. Jer, djeca su otrovana činjenicama iz rata", upozoravao je, dodajući kako je poznato da postoje i srpski i hrvatski nacionalizam, ali da se posebno plaši bošnjačkog u kontekstu budućnosti BiH.

Upravo zbog toga je upozoravao da je "dovoljna jedna iskra da raspali staru vatru".

"Ja bih volio da neko konačno počne da je gasi, ali vođe sva tri naroda izgleda na to još nisu spremne", kazao je u Kuriru 2011.

Govoreći o osnivanju Armije RBiH, prisjetio se da je to bio "nastavak onoga što sam već činio".

"Mnogi ne shvataju, a možda i ne znaju da sam ja od 1984. već bio u Teritorijalnoj odbrani BiH. To je sasvim drugačiji sistem organizovanja odbrane. I kad se to desilo 15. aprila, meni je bila čast da budem osnivač štaba Armije, koja je trebala da predstavlja Bosnu i Hercegovinu – njene narode, religije, kulture. Komandant je bio Sefer Halilović – Bošnjak, Stjepan Šiber ispred hrvatskog naroda, i ja kao Srbin, mada sam oduvek govorio da sam Bosanac.

O identitetu čovjek sam odlučuje. Istina, ja sam se izjašnjavao kao Srbin, pa je sedamdesetih bilo popularno pisati se kao Jugosloven, ali tog aprila 1992. upisao sam se kao Bosanac, tako se izjašnjavam i u popisu. Zato je meni uvredljivo ono na čemu insistiraju i kardinal Puljić i Dragan Čović, da se u BiH ne može ostvariti ideja građanske BiH. To nije tačno! Bez te građanske ideje Bosna i Hercegovina ne može opstati na ovoj vjetrometini. I Beograd i Zagreb ustrajavaju u tome da spriječe građansku, sekularnu BiH", kazao je Divjak u intervjuu za Dnevni avaz 2018. godine.

Tako je govorio veliki Jovo Divjak, Beograđanin po rođenju, Bosanac po slobodnom izboru. Slava mu! Sjećajmo se njegovog velikog lika i djela.