Halilović: Predano smo radili za Muzej ratnog djetinjstva i vjerovali u rezultate
S. H.
Osnivač i direktor Muzeja ratnog djetinjstva Jasminko Halilović prvi je Bosanac i Hercegovac koji je uvršten na Forbesovu listu mladih lidera "30 ispod 30".
"Zadovoljstvo mi je da me žiri na kraju odabrao za '30 ispod 30' listu. Prije nekoliko mjeseci su mi iz Forbesa javili da sam nominiran, a prije nekoliko sedmica i da sam finalist. Odluku o finalnoj listi donosio je žiri u kojem su bile bivša predsjednica Kosova, bivša generalna sekretarka Francuske, te jedna članica Evropskog parlamenta. To da sam uvršten na listu saznao sam tek kada je ona i objavljena, početkom ove sedmice", rekao je Halilović za Radiosarajevo.ba.
Nakon saznanja da se našao na ovoj listi, Halilović je istakao da ovo priznanje želi podijeliti sa svojim timom u Muzeju ratnog djetinjstva te im je zahvalio za predan rad.
Podsjećamo, Muzej ratnog djetinjstva početkom decembra 2017. godine dobio je nagradu Vijeća Europe u okviru programa Europski muzej godine.
U obrazloženju nagrade, žiri je istaknuo "da je riječ o istinski inspirativnoj inicijativi pokretača Halilovića", te "poseban potencijal ovog muzeja da bude snažan, samoodrživ model građanske inicijative, te primjer koji može biti repliciran širom svijeta."
"Mi smo uvijek bili izuzetno ambiciozni i optimistični kada je u pitanju Muzej ratnog djetinjstva. Radili smo posvećeno, najbolje što smo mogli, i uvijek smo vjerovali da će to donijeti rezultat. Možda nismo očekivali da ćemo dobiti ovakva dva međunarodna priznanja u kratkom periodu, ali jesmo bili svjesni da je naš rad konkurentan i relevantan daleko van BiH. O tome ne govore samo ova priznanja, već i gostovanja na najznačajnijim konferencijama i univerzitetima, ali i kontinuirano širenje naših aktivnosti. Naša prva stalna postavka otvorena je u januaru 2017, a već u istoj toj godini smo započeli istraživačke aktivnosti van BiH, imali preko 10.000 posjetilaca i radili sa preko 7.000 djece. To su ozbiljni rezultati za jedan mali muzej iz male zemlje, i zaista smo ponosni", rekao nam je Halilović.
Promovirao si projekat MRD-a i knjige Djetinjstvo u ratu širom svijeta? Kakve reakcije su imali ljudi koji su te slušali sa govornica u svjetskim gradovima, za razliku od naših nadležnih?
Projekat Muzeja ratnog djetinjstva Halilović je promovirao širom svijeta, a njegova knjiga "Djetinjstvo u ratu" prevedena je na više stranih jezika.
"MRD je jedini svjetski muzej koji se bavi isključivo istraživanjem, prezentacijom i edukacijom o iskustvu odrastanja obilježenog ratom. Gdje god dođemo on je prepoznat kao jedinstven muzej i svi se slažu da je on potreban, ne samo u BiH, već kao jedna međunarodna platforma za sve ljude čija su djetinjstva ranije obilježena ratom, ili su trenutno djeca u ratu. MRD kontinuirano dobija nove pozive za saradnju i trenutno su u planu i prve izložbe van BiH. Već sada imamo dogovorena predavanja i prezentacije u više država sve do oktobra 2018. godine. Mi smo još uvijek mali tim, i priličan je izazov odgovoriti na sve prilike koje se otvaraju za Muzej ratnog djetinjstva", rekao je Halilović dodajući da u narednom periodu ostaje posvećen razvoju i rastu Muzeja ratnog djetinjstva.
"Naredne dvije godine će biti izuzetno izazovne i dinamične. MRD postaje internacionalno relevantna i utjecajna institucija, i mi za njeg imamo velike snove i ambicije. Istovremeno pokušavam podržati različite inicijative u kulturi i zaposliti što više ljudi u privatnom sektoru", otkrio nam je Halilović.
S obzirom da živimo u zemlji s najvećom stopom nezaposlenosti mladih u Europi, Halilović navodi kako je pomalo neugodno kad se činjenica da ga je Forbes uvrstio na ovu listu doživljava kao tračak nade ili optimizma.
"Ja nisam protivnik optimizma, naprotiv, ja sam optimista, ali zagovaram umjereni optimizam koji ne zatvara oči pred činjenicama, već se temelji na teškom i predanom radu. Ipak, drago mi je ako ova informacija – da sam svojim radom u BiH zaslužio mjesto na Forbesovoj listi – daje nadu i ohrabruje mlade ljude da se ovdje još uvijek predanim radom može postići nešto relevantno i vrijedno. Mi nismo društvo jednakih prilika. Neki imaju bolje startne pozicije, neki lošije, i važno je da smo toga svjesni. Ja sam recimo imao bolju startnu poziciju, ali pored mene na listi je i čovjek koji je odrastao u sirotištu. Ono što vjerovatno vrijedi za sve ili većinu ljudi na listi, jeste da smo bili spremni raditi danonoćno i bili spremni na mnogo odricanja da stignemo tu gdje smo danas", poručio je Jasminko Halilović.