Jedini muzej u svijetu koji čuva uspomene na odrastanja u ratu

S. H., F. Z.
Jedini muzej u svijetu koji čuva uspomene na odrastanja u ratu
Lijep proljetni dan iskoristili smo za posjetu Muzeju ratnog djetinjstva koji je u Sarajevu otvoren prije nepunih 50 dana.

Na putu do Muzeja koji je smješten u ulici Logavina provlači se i ta misao - jedan ovakav proljetni dan te 1992. godine promijenio je sve. U aprilu te godine počeo je rat. Iznenada su prekinuta djetinjstva, zaustavljeni životi i Sarajevo je počelo živjeti pod najdužom opsadom jednoga grada u modernoj historiji.

Ispred Muzeja dočekuje nas grupa učenika iz osnovne škole. U Muzej ratnog djetinjstva dovele su ih učiteljice. Nije bilo boljeg načina da se ovim učenicima približi iskustvo odrastanja u ratu. 

Na samom ulazu da se primijetiti da je muzej moderno opremljen. Izložbenu postavku možete pregledati i uz audiovodič koji vam zaposlenici uključe odmah po ulasku u Muzej. Glas sporo i upečatljivo čita iskustvo osobe koja je svoj uspomenu iz djetinjstva i odrastanja u ratu odlučila "umuzejiti". Izložene eksponate će svaki posjetilac zasigurno doživjeti drukčije, ali se mora priznati da je u osjećaj doživljavanja Muzeja uloženo mnogo truda i jasno se vidi da je muzej urađen prema svjetskim standardima.

Svaki od izloženih eksponata zasebna je priča. Oni koji se sjećaju tog perioda ili su rođeni u vihoru rata zasigurno mogu prepoznati neke od izloženih eksponata i razumjeti tu sreću kada su kao djeca dobili npr. svoj prvi walkman. Zahvaljujući trudu zaposlenika, audio i vizuelnim efektima, i ostali mogu doživjeti to iskustvo.

Nijedan eksponat ne može se izdvojiti kao "najposebniji". Svaki od njih govori o neostvarenim snovima i sitnim čežnjama, nedostajanjima i gubicima. Bilo ih je važno sačuvati - "umuzejiti" što u potpunosti opravdava funkciju Muzeja. O metaforičkoj vrijednosti muzeja pisao je i turski nobelovac Orhan Pamuk u svom Muzeju nevinosti gdje glavni protagonista romana sakuplja svaki predmet koji ga veže za ženu koju ludo voli, kako je nikada ne bi zaboravio.

Ako se može i treba izdvojiti jedna od postavki, to je svakako izložba omota u kojima su bile namirnice i drugi proizvodi koji su za vrijeme rata stizali u opkoljeno Sarajevo. Za ovu kolekciju, poznati bh. stripmajstor i crtač Filip Andronik ušao je u Guinnissovu knjigu rekorda. 

Prilikom posjete Muzeju ratnog djetinjstva razgovarali smo s osnivačem Jasminkom Halilovićem. Priča o nastanku Muzeja zapravo se zasniva na knjizi Djetinjstvo u ratu.

"Uvijek sam imao neku želju koja se bavi iskustvom odrastanja u ratu. Dugo vremena nisam znao kako to da uradim, na kraju sam razmišljajući mjesecima, možda i godinama, o mogućem konceptu te knjige došao do ovog koncepta kratkih sjećanja. I sve ostalo je nekako išlo prirodnim tokom. Dok sam radio na knjizi i razgovarao s ljudima shvatio sam da čuvaju veliki broj stvari, tako se je ustvari i rodila ideja o Muzeju ratnog djetinjstva", rekao je za Radiosarajevo.ba osnivač Jasminko Halilović.

"I knjiga i muzej su donekle jedinstveni. Knjiga kao koncept '1000 ljudi, 1000 sjećanja', a Muzej kao jedini muzej u svijetu koji se bavi ovim iskustvom, odnosno ovom temom, dobro su prihvaćeni gdje god smo to prezentirali", rekao je Halilović za Radiosarajevo.ba.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije