Ambasador Marco Di Ruzza: 'Italija je tu u BiH - danas više nego juče, a manje nego sutra'

U Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine u ponedjeljak, 3. juna, obilježen je Dan Republike Italije. Preko 800 zvanica bilo je prisutno na svečanosti koju je organizirala Ambasada Italije u Bosni i Hercegovini u Domu oružanih snaga BiH.

Svečanom prijemu prisustvovao je veliki broj zvanica iz diplomatskog, političkog, kulturnog, javnog i sportskog života u Bosni i Hercegovini i Italiji.

Dan Republike, 2. juni, najvažniji je državni praznik u Italiji. Tog datuma 1946. godine italijanski narod je na referendumu odabrao republiku umjesto monarhije i od tada Italija zvanično proslavlja svoj rođendan.

Nakon intoniranja himni prvo Bosne i Hercegovine pa Italije, ambasador Italije u BiH Marco Di Ruzza je u svom veoma emotivnom govoru podsjetio na historijske okolnosti vezane uz ovaj datum.

Osim izuzetne naklonosti Radija Sarajeva Ambasadi Italije, s obzirom na naše različite nivoe saradnje ostvarene tri godine mandata ambasadora Marca Di Ruzza, donosimo vam pozdravno obraćanje prilikom svečanog prijema u Domu oržanih snaga BiH povodom Dana Republike Italije.

Govor Marca Di Ruzza je bio sveobuhvatan i iz paragrafa u paragraf je ilustrirao stvarnu, a ne samo formalnu naklonost Ambasade Italije u osobi ambasadora.

Mogla se primjetiti znatna ganutost - jednako govornika kao i publike. Ogromnim aplauzom, osim što je pozdravljen govor ambasadora Italije koji je govorio o perspektivi BiH, ali i o konkretnim ljudima s kojima je sarađivao, i konkretnim dijelovima zajednice - međunarodne i domaće, mogla se primjetiti izuzetna otvorenost srca i izuzetna sklonost ovom društvu o kome ambasador u svakom svom javnom pojavljivanju, nije oklijevao govoriti. 

Stoga je izazvao dugotrajni završni aplauz i nekoliko aplauza koji su prekidali ambasadorovo obraćanje, nesvojstveno i neuobičajeno za javno obraćanje zvaničnika. Nekoliko stotina visokih zvanica je pratilo govor, a posebno apostrofiranje Brune Palestre, građanina BiH porijeklom iz Italije, koji je izjavio, ne skrivajući ganutost, da je to ogromna čast i da se može mjeriti sa priznanjem kojim ga je odlikovao predsjednik Italije Sergio Matarela prije nekoliko godina.

Budući da se radilo o vrlo dirljivom, a dirljiv može biti samo ako je iskren, želimo ovoga puta na portalu Radiosarajevo.ba podijeliti integralno obraćanje ambasadora Marca Di Ruzza, budući da se radi o posljednjoj prilici u kojoj se obratio, u kapacitetu/svojstvu ambasadora Italije u BiH, na ovaj veliki dan na Dan Republike Italije.

"Poštovani predstavnici vlasti Bosne i Hercegovine, kolege iz diplomatskog kora, sunarodnjaci, prijatelji Italije danas prisutni,

s ogromnim zadovoljstvom ukazujem Vam dobrodošlicu na svečanost obilježavanja Dana Republike Italije: događaj, koji ove godine doživljavam s još dubljim osjećanjima i ganutošću budući da je riječ o posljednjoj priilici u kojoj, ovu tako važnu godišnjicu za moju zemlju, proslavljam zajedno s vama, u svom službenom kapacitetu ambasadora Italije.

Danas proslavljamo Drugi juni, dan, koji nas, Italijane, prepljavljuje zanosom i ponosom utoliko što nas podsjeća na referendum od 2. juna 1946., izuzetno značajan zaokret u životu naše nacije. Italijani su se, svojim glasom, opredijelili za Republiku, i otvorili jedno potpuno novo poglavlje svoje historije, uspostavivši ju na tri temeljna principa: slobodi, demokraciji i miru.

Italija je izašla iz Drugog svjetskog rata duboko ranjena, moralno također, međutim, Italijani su nanovo smogli snage i poniznosti za obnoviti zemlju i otvoriti ju za nove oblike međunarodne saradnje. I sve to, slijedeći blistavu zvijezdu vodilju, jasnu i neupitnu: novi republikanski Ustav.

Jedan od stubova novog republikanskog kursa, bio je upravo evro-atlantski izbor, izbor, ukorijenjen u našem Ustavu i koji je odredio pravac naše vanjske politike kojim će se nastaviti ići i u budućnosti i koji će neizostavno ostati njegova okosnica, naročito sada, kad geo-politički kontekst nanovo bilježi tragedije u vezi s kojima smo bili u zabludi, smatravši ih zauvijek pohranjenima u arhivima historije i zbog kojih danas, još bolje, razumijevamo vrijednost međusobne povezanosti, solidarnosti i međunarodne sigurnosti. To su vrijednosti koje Italija promovira i u regionu Zapadnog Balkana i naročito u Bosni i Hercegovini, odlučno podržavajući njen put pristupanja zajedničkom evropskom domu.

Danas obilježavam nacionalni praznik tri godine nakon mog stupanja na dužnost ambasadora Italije. Riječ je o jednom iznimno intezivnom periodu tokom kojeg sam bio u mogućnosti da konstatiram izvrsnost odnosā koji povezuju Italiju s Bosnom i Hercegovinom i naklonost – u potpunosti uzvraćenu - koja okružuje Italijane u ovoj prekrasnoj zemlji.

Obnašati dužnost u ove tri godine, bila je velika privilegija utoliko što se taj period podudario s događajima epohalnog karaktera za Bosnu i Hercegovinu. Referiram se na odobrenje statusa zemlje-kandidata za Evropsku uniju u decembru 2022. i, recentnije, na odluku Evropskog vijeća o otvaranju  pristupnih pregovora. Takav razvoj situacije bio je moguć i zahvaljujući odlučnoj predanosti Italije, sukladno našoj podršci evropskoj perspektivi cijelog regiona Zapadnog Balkana. Dvije posjete Sarajevu, u vremenskom rasponu od jedne godine, potpredsjednika Vijeća ministara Italije i ministra vanjskih poslova i međunarodne saradnje, gosp. Antonia Tajania, dokaz su, više nego bilo što drugo, pažnje s kojom Italija gleda na Bosnu i Hercegovinu i na politiku proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan. Zapravo, više nego o “proširenju” mi, Italijani, radije govorimo o “ponovnom ujedinjenju” kontinenta budući da je Balkan, oduvijek, bio integralnim dijelom historije Evrope.

Italija će nastaviti podržavati stabilnost, sigurnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine zajedno sa svim partnerima međunarodne zajednice koji djeluju u tom pravcu. U tom okviru, nadalje, Italija će nastaviti podupirati snažno i s ubjeđenjem evropski put ove zemlje, ohrabrujući napore koje vlasti produbljuju/profondendo za približavanje Briselu: mnogo je učinjeno posljednjih godina i potrebno je stoga nastaviti tim putem, bez oklijevanja i bez usporavanja. Bosna i Hercegovina će uvijek moći računati na Italiju u tom pogledu. Italija ima snažni proevropski duh: ugovori iz 1957. kojima je osnovana Evropska ekonomska zajednica i koji su još uvijek esencijalni stub evropske strukture, potpisani su u Rimu, ne samo kao omaž ljepoti Vječnog grada nego jer je Italija bila među prvim zemljama koje su najviše vjerovale u ideju širenja evropske saradnje, ne ograničavajući istu samo na sektor čelika i uglja, već primjenjujući ju na jednu širu, odlučniju i općenitiju schemu. Ne slučajno, konferencija, koja je 1995. otvorila vrata tom procesu, i ona je bila organizirana u Italiji, u sicilijanskom gradu Messini, na inicijativu Italije.

Sada, više nego ikada, stoga, potrebno je “uhvatiti trenutak” da bi se nastavilo, na konstruktivan i odgovoran način, s agendom evorpskih reformi. Prisjećam se uvijek riječi predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen prilikom posjete Sarajevu u oktobru 2022: “Kao članica Evropske unije, Bosna i Hercegovina bi utjelovila do savršenstva, evropski moto “Ujedinjeni u različitosti”. Naime, poziv koji upućujem svim političkim liderima je upravo to: učinite različitosti komparativnom prednošću/un punto di forza, a ne faktorom nestabilnosti, u interesu zemlje, njene budućnosti i budućnosti njenih mladih. Odluka Evropskog vijeća iz mjeseca marta odredila je put na prejasan način: propustiti ovu historijsku priliku, bila bi neoprostiva greška.

Vraćam se odnosima između Italije i Bosne i Hercegovine. Uistinu sam ponosan što Italija, u ovoj zemlji, nije samo jedno važno i cijenjeno diplomatsko prisustvo, nego predstavlja jedan istinski ekosistem, izražen na različitim nivoima.

Pozdravljam, na prvom mjestu, udruženja koja predstavljaju historijske, italijanske zajednice, čije naseljavanje u ovoj zemlji potječe prvenstveno iz habsburškog perioda. S vremenskom distancom od jednog i pol stoljeća, ti nukleusi su faktor značajnog kontinuiteta, a vaše zalaganje da održite živima veze s Italijom, unatoč proteku vremena, za svaku su pohvalu. Dopustite mi da se obratim s naročitom naklonošću onome koji se može smatrati doajenom, barjaktarom tih sunarodnjaka, gosp. Bruni Palestri. Italijanski ambasadori prolaze, ali Bruno je uvijek tu za pružiti nam svježinu, energiju i mladost. Hvala, Bruno!

Pod profilom ekonomskih odnosa, Italija je prva zemlja-izvoznik u Bosnu i Hercegovinu, drugi trgovinski partner i prisutna je na ovom tržištu sa širokom mrežom kompanija u više proizvodnih sektora. Riječ je, otprilike, o 12.000 radnih mjesta koje proizvodi ovaj sistem, s obostrano povoljnim implikacijama, u ekonomskom smislu, ali i sa značajnim društvenim efektima. Poseban pomen zaslužuju naše kompanije u bankarskom sektoru: Unicredit i Intesa San Paolo predstavljaju veliki stub solidnosti i pouzdanosti finansijskog i kreditnog sistema ove zemlje. Njima upućujem zahvalnost i za doprinos u organizaciji ovog događaja. Pozdravljam i ”Udruženje italijanskih privrednika u BiH”, u kojem imam čast biti počasnim predsjednikom.

S jednakim ponosom, konstatiram značaj italijanskog kulturnog prisustva u Bosni i Hercegovini, u kojem su nosivi stubovi naše kulture i italijanskog životnog stila - moda, dizajn, umjetnost, film, jezik, kuhinja itd. – cijenjeni i voljeni. Kulturna diplomacija je, stoga, za nas, najprirodniji način osnaživanja mostova između naših dvaju zemalja, ali i ohrabrenja procesa pomirenja i međuljudskih odnosa. Kvalitet kulture je naime ljepota, stoga, ona prevazilazi svaku prepreku, povezujući  ljude i zajednice, uz neodoljivu magnetsku snagu. S ove tačke gledišta, kultura je kao sport u definiciji De Coubertina koja krasi Olimpijski muzej u Sarajevu: istinski rušilac zidova. U vezi sa sportom, pozdravljam italijansku reprezentaciju u malom nogometu, danas prisutnu, angažiranu ovih dana u jednom evropskom kupu, prelijepom turniru, u znaku prijateljstva i inkluzije.

Nikada neću zaboraviti nekoliko velikih kulturnih događaja koje sam imao čast organizirati u Sarajevu u ove tri godine, kao veličanstveni koncert maestra Riccarda Mutija kojim je obilježena  stota godišnjica osnivanja Sarajevske filharmonije ili susret s Gianricom Carofigliom, piscem i esejistom, prevođenim u cijelom svijetu, prilikom Sedmice italijanskog jezika. U vezi s posljednjim, koristim priliku da se zahvalim sarajevskom komitetu Društva Dante Alighieri, važnim partnerom Ambasade u inicijativama kulturne promocije.

Potpuno dosljedno vrijednosti koju Italija pridaje kulturi jeste naše zalaganje u reaktiviranju projekta Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, kojeg je projektovao Renzo Piano: Ambasada i Italijanska agencija za razvojnu saradnju, nastavit će raditi s Kantonom Sarajevo i Gradom Sarajevom, osim s  međunarodnom zajednicom – posebna zahvalnost za UNESCO i Delegaciju EU – sve do obistinjenja ovog sna. Mi mislimo da snovi nestaju samo onda kada ponestane snage za realizirati ih. Iz tog razloga, uvijek smo vjerovali u njega. Želimo izgraditi jedan umjetnički, moderni, multifunkcionalni, multikulturalni prostor, simbol preporoda Bosne i Hercegovine i njene evropske budućnosti.

Ostajući u sferi kulture, dopustite mi da napomenem da je, i ove godine, obilježavanje našeg Nacionalnog dana obogaćeno bogatim programom događaja. Prije nekoliko dana, imali smo, po prvi put u Sarajevu, na ovoj pozornici, gudački orkestar „Rimskih filharmoničara“ koji nam je poklonio  jedan emotivni koncert u okviru inicijative “Italijanski muzički maj”. Ulaskom u ovu sjajnu palatu mogli ste uživati u izložbi posvećenoj b, jednom od najtalentiranijih slikara naše Reneseanse, ne slučajno nazvanim “božanstvenim slikarom”. Prije dva dana, u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, inaugurirali smo jednu prestižnu izložbu, koju vas pozivam posjetiti: “Mario Cresci: Zlato vremena“ fotografa i eksperimentatora Marija Crescija. Riječ je o projektu zasnovanom na svojevrsnoj sugestivnoj kontaminaciji između fotografije, grafike i slikarstva. Dodatni događaji, uslijedit će u narednim danima, u Mostru, Banjoj Luci i Sarajevu.

Ali, Italija je u Bosni i Hercegovini oduvijek na prvoj liniji i u sferi razvojne saradnje, u projektima od krucijalne važnosti, počevši od domena zdravstva, pomoći migrantima, društvene solidarnosti, razvoja održivog turizma (dovoljno je pomenuti projekat Via Dinarica), do valorizacije prirodne baštine i biološkog diverziteta i nadalje, sve do industrije kulture, podsjećajući upravo na zalaganje za Ars Aevi.

Italija je također prisutna, sa stalnim osobljem, u mnogim evropskim projektima i twinning-ima koji pomažu vlastima Bosne i Hercegovine da se usklade sa pravno-operativnim standardima Evropske unije u strateškim sektorima. Među njima je svakako policijska saradnja, posebno u pogledu borbe protiv trgovine ljudima, u središtu projekta – koji finansira EU – pod nazivom EU4FAST. Ovo opredjeljenje je dokaz da italijanska podrška evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine nije ograničena na visoku briselsku diplomatiju već se hrani svakodnevnim, konkretnim radom na terenu, uz vlasti i građane.

Isto tako, velika snaga Italije u Bosni i Hercegovini je civilno društvo, koje od rata nikada nije prestalo da postoji, kroz živu i konkretnu solidarnost, ponekad djelujući upravo u provođenju inicijativa Italijanske kooperacije (mislim na aktere kao što su kao italijanski Caritas, IPSIA-ACLI, Italijanski Crveni krst, Re.Te, CISP, CIHEAM, itd.). Zahvaljujući angažmanu italijanskih nevladinih organizacija, tokom godina su stvorene mljekare, vrtići, centri za stare, invalide, nezaposlene, domovi za udovice i ratne izbjeglice, mikrokreditni projekti, ali i veliki prihvatni centri. Hiljade i hiljade dječaka i djevojčica iz Bosne i Hercegovine imale su i imaju priliku da provedu periode u Italiji, a zatim se vrate u svoju domovinu kao glasnici mira. Upravo snaga italijanskog civilnog društva jedan je od ključeva koji najbolje objašnjava osjećaje prijateljstva koji karakterišu odnose između Italijana i Bosanaca i Hercegovaca.

Italija je također uz Bosnu i Hercegovinu kako bi pomogla u održavanju sigurnog i zaštićenog okruženja na ovoj teritoriji za njene institucije, svoje kompanije i svoje građane i kako bi pomogla zemlji da napreduje na euroatlantskom putu. Sa nama je i predstavnik italijanskog vojnog kontingenta koji dežura u kampu Butmir u misiji EUFOR-Althea i NATO štabu. Pozdravljam zamjenika komandanta EUFOR-a, generala Lorenza Dal Masa, i upućujem misao uvažavanja i zahvalnosti svim italijanskim vojnicima koji služe u Bosni i Hercegovini.

Ovaj veliki "tim" želi nastaviti raditi - predano, lojalno i prijateljski - u Bosni i Hercegovini, za Bosnu i Hercegovinu i, prije svega, sa Bosnom i Hercegovinom. Italija je tu, danas više nego juče, a manje nego sutra.

I što se mene tiče, svima vama od srca hvala i.... zdravo Sarajevo!