Aida Kalender, aktivistkinja koja je 'otvorila' Zemaljski muzej

Aida Kalender upravo se vratila iz Madrida, gdje je u ime svojih kolega primila nagradu Evropske Unije za kulturno naslijeće Europa Nostra. Ona je programska direktorica organizacije Akcija koja stoji iza dobro osmišljene društvene akcije čiji je rezultat bilo ponovno otvaranje 'Zemaljskog'. 

U intervjuu za portal Radiosarajevo.ba, Aida Kalender se prisjeća svega što je prethodilo dogovoru oko otvaranja, koji je podrazumijevao volju uposlenika i politički konsenzus.

Radiosarajevo.ba: Kako je uopće došlo do toga da Akcija krene u revitalizaciju Zemaljskog muzeja? Kada se rodila ideja i kakva je bila prva reakcija uposlenika Muzeja?

Akcija je na jesen 2014 počela projekat koji je želio tretirati ključne problem kulturnog sektora u BiH kroz različite kampanje i prijedloge novih politika. Sebi smo postavili kao cilj i bavljenje problemom tzv. “7 državnih institucija kulture”. To je naravno bilo veoma ambiciozno jer se taj problem povlači već više od dvadeset godina. Ipak, slučaj Zemaljskog muzeja se činio kao najradikalniji. - Muzej je bio zatvoren, radnici nisu primali plate.

Sa Mirsadom Sijarićem uspjeli smo prvi put ući u Muzej sa stražnjeg ulaza u decembru 2014. Situacija koju smo tamo zatekli je bila u najmanju ruku alarmantna - u Muzeju je bilo očajno hladno, nije bilo grijanja, a radnici su radili u bundama, kapama i rukavicama. Muzej i ljudi u njemu su bili odsječeni od svijeta, potpuno odbačeni i zaboravljeni.

Ta slika nam je slomila srce, možda ponajviše meni zbog toga što sam kćerka bibliotekara koji je svoj životni vijek proveo u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, što sam djetinjstvo provela igrajući se u zgradi Vijećnice. Bila sam sigurna da se naša porodica mogla naći u istoj situaciji jer bi kao i radnici Muzeja, identično postupio i moj otac - nastavio bi dolaziti na posao i bez plate.

Upravo s tom ličnom pričom stala sam pred bijesne i nepovjerljive radnike Zemaljskog muzeja BiH u januaru 2015 i saopštila im da želimo da ih podržimo. Naravno, bili su sumnjičavi nakon mnogobrojnih razočarenja i neuspješnih pokušaja da se Muzeju pomogne. Naša odluka je bila da ispričamo priču radnika javnosti, i da barem promijenimo sliku koja se o njima već počela stvarati u medijima - da su nesposobni za menadžment i lijeni, da su kriminalci koji su kidnapovali naše javno dobro, što je bila užasna retorika toliko suprotna stvarnosti.

Zamolila sam Zijaha Gafića da krenemo sa pravljenjem portreta radnika, a osmislila sam i nekoliko pitanja koja smo im željeli postaviti i koji su se uglavnom ticali njihove lične motivacije da dolaze na posao uprkos nehumanim uslovima. Proces pravljenja portreta je išao jako sporo, 7 mjeseci, ali nismo željeli praviti bilo kakav pritisak na radnike. Upravo ovaj proces nam je omogućio da se zbližimo sa radnicima Muzeja, da čujemo svaku pojedinačnu ljudsku priču i da postanemo rado viđeni gosti. Konačno, odluka da prebacimo kancelariju organizacije Akcija u zgradu Muzeja u junu prošle godine, prije početka kampanje sa dežurama, učvrstila je vezu malog tima Akcije sa kolektivom Muzeja i dala nam legitimitet da govorimo u njihovo ime.

Priča o ljudima u Muzeju, ispričana kroz medij fotografije uz kratke izjave radnika, bila je osvježenje u beznadežnom birokratskom diskursu koji je pratio slučaj Muzeja. Cijelu kampanju smo nazvali “Ja sam Muzej” želeći potencirati upravo tu individualnu, ljudsku stranu. Ova priča je, na isti način na koji je dirnula naša srca tog zimskog dana kada smo je prvi put vidjeli i čuli, dotakla i srca građana u BiH, regiji i u Evropi, i donijela nam je, nedavno i nagradu Europa Nostra, Oskara za kulturno naslijeđe.

Radiosarajevo.ba: Od kolike je važnosti da su građani 'postali muzej' - kako ste uspjeli da inicijativa postane javna?

Ime jedne od aktivnosti u našoj kampanji “Dežuram za Muzej” izveden je iz višemjesečnog procesa razgovora sa radnicima gdje smo shvatili da se rad u Muzeju sveo na čuvanje muzejskih zbirki i zgrada. Dežurali su svi, od portira, tehničara, higijenskih i administrativnih radnika, do kustosa Muzeja. Odlučili smo pokrenuti kampanju u kojoj bismo pozvali građane, javne i kulturne radnike na čin solidarnosti- da dođu u Muzej i dežuraju.

Poznajući pravila društva spektakla sa konceptom celebritija, pozvali smo najprije nekoliko stotina javnih i kulturnih radnika da dođu u Muzej i “dežuraju”. Željeli smo da Muzej bude u fokusu javnosti svaki dan tokom kampanje na neki zanimljiv i ne nužno negativan način. Kreirali smo web sajt, pokrenuli Facebook stranicu nakojoj smo svakodnevno objavljivali fotografije sa “dežura”.

Naš plan je bio da imamo 3-5 dežura tokom dana, ali nakon nekoliko prvih dana kampanje, počeo nam se javljati ogroman broj građana koji su željeli dežurati. Nismo ih mogli odbiti, pa smo dnevno imali više stotina dežura u Muzeju. Cijela kampanja je bila veoma iscpljujuća jer nismo imali dovoljno ljudi koji su mogli asistirati sve one koji su željeli da dežuraju. Mali tim Akcije plus nekoliko volontera (kojima se želim i na ovom mjestu još jednom iskreno zahvaliti) radio je vrijedno i po 15 sati na dan, a navečer smo organizovali i kulturne događaje. Međutim, upravo ovaj masovni odziv građana i želja da se solidarišu sa radnicima Muzeja dala je ogromnu snagu našoj kampanji, kreirajući svojevrsni građanski pokret za Muzej koji je, želim u to vjerovati, stvorio i pritisak na političare da se pokrenu i konačno otvore Muzej.

Radiosarajevo.ba: Da li ste zadovoljni u kojem se smjeru sada razvija priča oko Muzeja? Da li redovi za Hagadu, zabilježeni na nedavnoj Noći muzeja,  znače da je u međuvremenu formirana muzejska publika?

Nakon otvaranja, Akcija se povukla, a Muzej je preuzeo novi direktor Mirsad Sijarić koji, kako vidimo, dobro vodi proces revitalizacije ove institucije i otvaranja prema publici. Želimo Muzeju od srca sve najbolje!

Radiosarajevo.ba: Nakon ovog uspjeha kojeg je prepoznala i Evropa, šta su sljedeći koraci Akcije?  

Akcija je organizacija koja se bavi podrškom razvoju i profesionalizaciji kulturnog sektora u BiH. Nedavno smo pokrenuli novu kampanju kojom želimo mobilizirati gradove u BiH da iskoriste šansu i prijave se za Evropsku prijestonicu kulture 2024 godine. Uslov za ovu prijavu je izrada kulturnih strategija, što je dugotročni cilj naše organizacije, a i gorući interes svih kulturnjaka.

Dalje, Akcija pomaže kulturnim organizacijama iz BiH da se prijave na evropske fondove u kulturi. Od prošle godine, Akcija u konzorciju sa banjalučkom organizacijom Vizart, vodi Desk Kreativna Evropa BiH koji daje tehničku i administrativnu podršku kulturnjacima prilikom traženja partnera i popunjavanja aplikacije za program Kreativna Evropa. Tu imamo jako puno posla jer je najprije neophodno educirati kulturni sektor, naročito javne ustanove, o procedurama za apliciranje na EU fondove.

Radiosarajevo.ba: Najljepša hvala za razgovor i iskrene čestitke vašem timu.