Zaposlenici Nacionalne univerzitetske biblioteke BiH žele jedno - povratak u Vijećnicu

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH) kroz 69. godina afirmirala se kao čuvar bh. kulturno-duhovne ostavštine koja baštini najdragocjenije rukopise i riznice, kazao je danas direktor NUB-a BiH Ismet Ovčina tokom obraćanja na svečanoj akademiji u sarajevskoj Vijećnici, javlja Anadolu Agency (AA). 

Intoniranjem himne BiH počela je svečana akademija povodom 69. godišnjice postojanja i rada Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine koja je osnovana 31. oktobra 1945. godine.

Direktor NUB-a BiH Ismet Ovčina se u svom obraćanju također prisjetio rada Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH kroz njenu historiju.

"U ovih 69 godina u misiji kulture i obrazovanja bilo je i teških perioda i pored ratnog, ali je najvažnije da NUBBiH i dalje postoji i radi. Ona čuva bogatstvo duhovno-kulturne bh. ostavštine i prezentira ovdašnju tradiciju pismenosti. Baštini najdragocjenije rukopise i književne riznice. Unatoč katastrofalnom razaranju u noći s 25. na 26. august sačuvane su specijalne zbirke koje svjedoče o multikulturalnosti BiH kroz historiju. Sreća je da je sačuvano 19.700 svjedočanstava o državnom, kulturnom identitetu BiH i upravo one daju status državne biblioteke", kazao je Ovčina.

On je istaknuo kako je NUBBiH prepoznatljiva državna institucija kroz decenije.

"Ona čuva i daje na korištenje arhivsku bibliotekarsku građu. Ova ustanova prati i moderne trendove i podstiče na napredak, članica je i svjetskih kulturnih asocijacija. Da li nas drugi više cijene ili mi sami, tj. oni koji bi o tome trebali donositi odluke? Više nas poštuju u inostranstvu nego u BiH, a zašto je to tako treba pitati naše nadležne vlasti", rekao je Ovčina.

U svom obraćanju, direktor NUB-a BiH također je izrazio svoje zadovoljstvo obnovom i otvaranjem sarajevske Vijećnice ove godine te je dodao kako bi ona trebala služiti svojoj svrsi. Kako je kazao, želja svih uposlenika Nacionalne univerzitetske biblioteke u BiH jeste da ona ponovo nađe svoje mjesto u prostorijama Vijećnice.

"Jedan od najtežih trenutaka koje je doživjela Nacionalna univerzitetska biblioteke BiH je spaljivanje književne građe 26. augusta 1992. godine kada je vatrena stihija progutala skoro dva miliona knjiga i 300 rukopisa neprocjenjive vrijednosti", rekla je  potpredsjednica Akademije nauka i umjetnosti BiH Adila Pašalić-Kreso.

"Spaljivanjem knjiga se želi reći: vi ne trebate postojati. To spaljivanje trebalo nas je vratiti u vrijeme civilizacijskog divljaštva ali, oni koji su to uradili, sebe su vratili u to vrijeme divljaštva i time spalili svoju humanost", zaključila je Pašalić-Kreso.

Današnjem svečanim programom predstavljena je i knjiga pod nazivom Biblioteka koja ima prošlost i budućnost: Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine autorice Amre Rešidbegović kao i projekat Princ Franz Ferdinand i Sophie: digitalna narativna priča.

Prigodnom programu prisustvovao je veliki broj građana, bivših i sadašnjih zaposlenika biblioteke, bibliotekari, brojni predstavnici izdavačkih društava, predstavnici kantonalnih vlasti, akademici, profesori, ambasadori i drugi.