Strašni ovjekovječio: Koncert na kojem je Sarajevo 1991. godine tražilo mir

Milomir Kovačević Strašni otvorit će u petak, 19. jula u Galeriji Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu izložbu fotografija Koncert za mir.

Riječ je o crno-bijelim fotografijama koje su nastale na Koncertu za mir 28. jula 1991. godine u prepunoj Zetri u organizaciji TV kanala Yutel i fotografijama koje su nastale na istoj lokaciji deset mjeseci kasnije.

Uoči otvorenja izložbe legendarni fotograf Milomir Kovačević Strašni je govorio za portal Radiosarajevo.ba.

"Fotografije su nastale u dva dana, prve su snimljene 28. jula 1991, a, druge 21. maja 1992. na istom mjestu, u Zetri.

Na dan koncerta sam kao i obično skitao po gradu, prvobitno se trebao održati preko puta Skupštine Bosne i Hercegovine, ali je zbog kiše odgođen i premješten u Zetru. Kolone ljudi su sa zastavama i transparentima lagano išle prema Zetri. Na samom ulazu bilo je puno ljudi, snimao sam, pamtim da mi je na objektiv pala kap koju nisam očistio i ostala je na dosta fotografija", rekao je naš sagovornik.

Prema nekim izvorima u Zetri je bilo 30-ak hiljada posjetilaca, a na koncertu je nastupilo dosta grupa, uglavnom iz Sarajeva sa gostima: EKV, Bajaga, Rade Šerbedžija…

"Nisam išao na binu, bio sam u publici u kojoj je bilo puno mojih poznanika. Pamtim naelektrisanu atmosferu, svi su očekivali da će pobijediti mir, a, u jednom dijelu tadašnje Jugoslavije se već ratovalo. 

Bilo je kvalitetnih gostiju, Šerbedžija, Bajaga, EKV, cijela sarajevska muzička elita: Davorin Popović i Indexi, Merlin, Hari Mata Hari, Plavi orkestar, Crvena jabuka, Brega, Nele, Zerina, Vajta, Jevđa...

Građani Sarajeva su dolazili s mirovnim simbolima, zastavama Jugoslavije, zastavama Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.... Cijelo to vrijeme je bilo vrlo čudno, između straha i zebnje, a, opet se ostajalo do kasno, imalo se para, nismo imali nikakvog iskustva... Kasnije smo pročitali neke knjige i shvatili da svi veliki događaji i nevolje imaju uglavnom takav jedan period", izjavio je Strašni.

Samo deset mjeseci kasnije naš sagovornik ponovo je fotografisao Zetru, bio je to 21. maj 1992. godine. Granatom ispaljenom sa agresorskih položaja s Kromolja oko 12 sati, olimpijska dvorana je zapaljena, a pripadnicima Teritorijalne odbrane i vatrogascima gašenje požara otežavalo je žestoko granatiranje ovog lokaliteta. Snimci Zetre u plamenu obišli su cijeli svijet. Naravno i Strašni je bio tamo.

"Deset mjeseci nakon toga Zetra je izgorjela, hodajući gradom vidio sam samo dim, krenuo prema tamo i snimao sam. Ovo je priča o tome kako u vrlo kratkom periodu sve može eksplodirati. Bili smo naivni jer smo mislili da pjesmom i mirovnim simbolima možemo nešto postići, realnost je bila mnogo surovija. U maju 1992. godine imali smo već dosta mrtvih i ranjenih, ali sam nastavio raditi s aparatom, bez obzira na sve...", objasnio je fotograf.

Izložba će biti otvorena do 31. jula, a, publika je može pogledati svakim danom u periodu od 10 do 19 sati.

"Bit će izloženo oko 80-ak fotografija. Uspio sam na svu sreću sačuvati dobar dio negativa i mnogo ovih fotografija nikada nije viđeno. Pozivam mlađe generacije da dođu na izložbu i upoznaju historiju svog grada", zaključio je Strašni za portal Radiosarajevo.ba.

Strašni je rođen 1961. godine. Fotografijom se počinje baviti sa sedamnaest godina u Univerzitetskom foto kino klubu CEDUS. Članom ULUPUBiH-a postaje 1989. godine.

Od samog početka njegov opus posvećen je životu na ulicama, kao i kulturnim događanjima u Sarajevu. Svojim objektivnom je zabilježio i opsadu Sarajeva.

Devedesetih postaje jedan od najzapaženijih foto-hroničara grada. Angažman fotoreportera u različitim revijama nije doprinio da njegov rad poprimi senzacionalistički karakter, niti su njegove fotografije imale kratak rok trajanja. Naprotiv, njegov rad pokazuje interes za najrazličitije teme tadašnjeg društva. Poznati bh. fotograf Milomir Kovačević Strašni dobitnik je najvećeg priznanja Grada Sarajeva, Šestoaprilske nagrade.

U kandidaturi za ovu nagradu između ostalog se navodilo da je fotograf duboko vezan za Sarajevo, te da se posebno ističe njegov rad tokom opsade Sarajeva kada je "bilježio otpor teškom vremenu" i kada je u haosu, pokušao da iznjedri, makar na fotografijama, nešto "skladno i vizuelno čisto".