Renomirani bečki dnevnik Karahasanov roman nazvao remek-djelom evropske književnosti!
Renomirani bečki dnevnik DiePresse u svom izdanju od 7. januara bavi se novim romanom akademika Dževada Karahasana, jednog od najvećih i najnagrađivanijih bh. pisaca, pod naslovom Uvod u lebdenje (u njemačkome prijevodu Einübung ins Schweben).
Autor Klaus Kastberger u tekstu pod naslovom "Iz sarajevskog kazana" podsjeća da je radnja romana smještena u vrijeme opsade bosanske prijestolnice, Sarajeva.
Naglašava činjenicu da se ugledni pisac bavi time kako "rat mijenja ljude", uz naglasak na duh humanizma.
Legenda jugoslovenskog fudbala kategoričan: 'Ja sam Predrag Pašić, ali nisam Srbin! Ja sam Bosanac!'
Akademik Dževad Karahasan: Raja, ne bojte se; Bosna je neuništiva
Inače, Uvod u lebdenje naziv je novog romana akademika Karahasana. Roman je počeo pisati sada već davne 1998. godine. Iako mu se više puta vraćao trebale su proći 24 godine da dobro 'sazrije' u samom autoru i da ga potom podijeli sa svojim čitateljima.
Višeslojno djelo Karahasana u dubini čovjekovog bića bavi se nekim od pitanja zašto smo tu i kako upoznati sebe. Prema ocjeni književne kritike, novi roman u potpunosti se razlikuje od dosadašnjih Karahasanovih djela...
"Prve skice za roman Uvod u lebdenje nastale su u oktobru 1998. godine, čak sam počeo pisati jednu epizodu, ali sam prekinuo, jer sam shvatio da stvari nisu zrele – ili materijal nije dozrio, ili ja nisam dovoljno zreo. U godinama koje su uslijedile tri-četiri puta sam se vraćao ovoj temi, odnosno ovom materijalu (prije svega likovima, koji su mi izuzetno važni), ali sam svaki put odustao.
Konačno je krenulo u novembru 2020. godine i okončalo se u januaru 2022. Ovih par informacija je dovoljno da biste shvatili kakvo olakšanje mora osjetiti čovjek koji drži u rukama knjigu na kojoj je počeo raditi prije dvadeset i četiri godine", kazao je Karahasan u ranijem intervjuu za portal Radiosarajevo.ba.
Akademik Karahasan o novom romanu „Uvod u lebdenje“: Knjiga pisana 24 godine
Za vječno pitanje slobode autor iznosi tvrdnju da postoje forme slobode koje se mogu upoznati samo u izvanrednim okolnostima: u tamnici, u gradu pod opsadom, u vojsci, jer uporno zaboravljamo da je sloboda u ljudskom duhu.
"Bitnu slobodu čovjek nosi u sebi, ima je ili je nema u svom unutrašnjem biću i nju niko ne može dati niti oduzeti. Ako je ti imaš, ti je imaš i možeš i živjeti i u tamnici i u gradu pod opsadom i u vojsci."
Sudbina romana zavisi od onih koji ga čitaju, jer, kako kaže Karahasan, čitalac je taj koji završava roman i u njega unosi svoja iskustva i emocije.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.