Prikazan film u znak sjećanja na arhitektu Karla Paržika: Ostavio neizbrisiv trag
Povodom 80. godišnjice od smrti uvaženog arhitekte Karla Paržika, Ambasada Republike Češke je u Zemaljskom muzeju, priredila svečanu ceremoniju.
To je jedna od niza kulturnih manifestacija, koje je ambasada organizovala u znak sjećanja na ovog vrsnog graditelja i vizionara, koji je širom Bosne i Hercegovine ostavio svoj umjetnički trag, a osobito u Sarajevu.
Tom prilikom je prikazan dokumentarni film "Karlovo Sarajevo" i dodjeljene su nagrade najuspješnijim autorima fotografija, koji su se prijavili na ambasadin foto konkurs sa temom "Gradjevina Karla Paržika vidjena tvojim očima".
Dragan Bursać: Selma Bajrami, srpski neprijatelj broj 1
Svečanoj ceremoniji su prisustvovali gosti iz medjunarodne zajednice bosanskohercegovački predstavnici iz političkog, obrazovnog i kulturnog života, kao i članovi sunarodnjačkih udruženja.
Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba: Premijera filma "Karlovo Sarajevo"
O životu i djelu Karla Paržika
Češki arhitekt Karlo Paržik u Sarajevu je dovijeka ostavio svoj pečat koji se vidi na svakom koraku šetnje kroz glavni grad BiH. Brojne zgrade koje je projektirao danas su nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine.
Realizirao je više stotina projekata, a neka od njih postala su najznačajnija obilježja grada.
Najznačajnije Paržikovo djelo je zgrada Zemaljskog muzeja izgrađena u neorenesansnom stilu. Tri miliona enormno vrijednih eksponata danas se čuvaju u četiri paviljona koja je projektirao Paržik.
Paržik je projektirao i druge simbole sarajevskog naselja Marijin Dvor. Projekt za izgradnju Crkve svetog Josipa nepoznatog autora, Paržiku je na preradu iz Rima donio nadbiskup Šarić. Trg ispred crkve danas simbolično nosi njegovo ime.
S njegovim pečatom na Marijin-Dvoru je izgrađena i istoimena palača u neorenesansnom i klasicističkom stilu koju je svojoj ženi Mariji podigao August Braun u periodu od 1885. do 1889. godine.
U pseudomaurskom stilu Paržik je izgradio i aškenasku sinagogu. Ovaj jevrejski sakralni objekt građen je u periodu od 1878. do 1901. godine i predstavlja prvi jevrejski objekt koji je izgrađen u tom stilu, no s namjerom da podsjeti na istočnjačko porijeklo Aškenaza koji su u Sarajevo došli nakon 1878. godine. Ugaone kupole na visokim tamburima jedine aktivne sinagoge u BiH danas privlači pažnju turista i građana na desnoj strani obale rijeke Miljacke.
U istom stilu Paržik je sagradio i današnju zgradu Fakulteta islamskih nauka koja je jedan od njegovih prvih realiziranih projekata izgrađena 1887. godine. Paržik se potrudio na dekoraciji zgrade, prenijevši na nju elemente i detalje skupljene iz raznih regionalnih škola islamske umjetnosti.
Umro je u Sarajevu kojeg je tako mnogo zadužio 16. juna 1942. godine.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.