Sjećanje na Karela Paržika u Pragu: Čeh rodom, Sarajlija izborom

U organizaciji Ambasade Bosne i Hercegovine, a u povodu 78. godišnjice smrti istaknutog arhitekte Karela Paržika, sinoć je u Pragu predstavljena izložba fotografija jedne od najboljih bosanskohercegovačkih fotografkinja Aide Redžepagić, koja je snimila Sarajevo izgrađeno Paržikovim zamislima.

U galeriji Lastavica u Pragu, govorili su autori knjige "Arhitekt Karel Pařík 1857-1942”, te Jiří Kuděla, generalni konzul Češke Republike u Milanu i bivši ambasador Češke Republike u Bosni i Hercegovini, profesorica arhitekture i direktorica istraživačkog centra Odsjeka za kulturu Univerziteta Strathclyde u Glasgowu Branka Dimitrijević, zamjenica direktora Zemaljskog muzeja u Sarajevu dr. Andrijana Pravidur, ing. Zvjezdana Marković.

Prisutnima se obratila i ambasadorica Bosne i Hercegovine u Češkoj Republici Martina Mlinarević.

Uz druženje mnogih zvanica iz političkog i društvenog života Češke Republike, te predstavnike diplomatskog kora, gosti su se, kako istaknuto, prisjetili "velikana graditeljstva koji je svojom vizijom zauvijek neraskidivo povezao Bosnu i Hercegovinu i Češku Republiku".

Karel Paržik je rođen 4. jula 1857. godine u češkom selu Veliš blizu grada Jičína, a umro je u Sarajevu juna ratne 1942. godine, gdje je i sahranjen.

Na njegovom grobu u Sarajevu piše: "Čeh rodom, Sarajlija izborom".  

Potpis Karela Paržika nosi čak oko 160 arhitektonskih projekata u Bosni i Hercegovini, ali je on, ipak, svoja najimpresivnija zdanja poklonio glavnom bh. gradu. 

Da bi se shvatio značaj njegovog rada u razglednici Sarajeva, valja podsjetiti da su prema Paržikovim projektima sagrađene zgrade Zemaljskog muzeja, Predsjedništva Bosne i Hercegovne, Evangelističke crkve u kojoj je smještena Akademija likovnih umjetnosti, Narodnog pozorišta, palate Marijin dvor, Crkve sv. Josipa ispred koje mali trg danas nosi njegovo ime, Aškenaske sinagoge, nekadašnje Šerijatske sudačke škole, današnjeg Fakulteta islamskih nauka, zgrade Kantona Sarajevo, Pravnog fakulteta, Prve gimnazije, Umjetničke galerije BiH… 

Stručnjaci kažu za njegov stil da je "da je odisao duhom historicizma, ali i da je bio prožet elementima orijentalne arhitekture, jer je od samog dolaska u Bosnu i Hercegovinu osjećao i pokazivao veliko poštovanje prema već postojećoj graditeljskoj tradiciji".