Marc Casals, španski pisac: Ugledao je Stari most i rekao - 'jednog dana živjet ćeš u ovoj zemlji'

Šta privuče čovjeka iz Barcelone da godinama putuje Bosnom i Hercegovinom, prevodi njene najveće pisce i na kraju napiše knjigu kao svojevrsno ljubavno pismo ovoj zemlji?

Za španskog pisca i prevodioca Marca Casalsa odgovor nije u velikim historijskim događajima ni političkim analizama, nego u ljudima. Nakon deset godina života u Sarajevu i brojnih putovanja od Hercegovine do Krajine, nastala je knjiga Kamen ostaje, zbirka od šesnaest priča o Bosni i Hercegovini, njenim ljudima, njihovim sudbinama, otporu i dostojanstvu.

Knjigu, koju je na bosanskom jeziku objavio Buybook, Casals će prvi put predstaviti domaćoj publici na ovogodišnjem Bookstanu. U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba govori o tome kako je Bosna i Hercegovina postala njegov drugi dom, zašto vjeruje da se ova zemlja najbolje razumije kroz priče običnih ljudi i šta zapravo znači naslov Kamen ostaje.

Radiosarajevo.ba: 'Kamen ostaje' svoju će bosanskohercegovačku promociju imati upravo na Bookstanu. Šta za Vas znači predstaviti ovu knjigu u Sarajevu, među ljudima čije priče ona donosi?

Marc Casals: Čak i ako pišem, teško je to izraziti riječima. Živio sam deset godina u Sarajevu, što je za mene bilo jedno od najvažnijih životnih iskustava. Proputovao sam cijelu Bosnu i Hercegovinu nastojeći upoznati i mjesta i ljude. Vraćam se kad god mogu, a kao knjiženi prevodilac u uglavnom prevodim BiH autore. Zapisati knjigu kao hommage mjestu koje ti toliko znači, a zatim doživjeti da ta knjiga bude objavljena upravo tamo budi jednu mnogo posebnu i snažnu emociju.

Radiosarajevo.ba: Jednom ste rekli da ste, kada ste prvi put ugledali Stari most, pomislili: "Jednog dana ćeš živjeti u ovoj zemlji." Šta je bilo toliko snažno u tom prvom susretu s Bosnom i Hercegovinom da Vas je navelo na takvu misao?

Marc Casals: Prije svega, bio je to šok zbog kontrasta između jadranske obale i hercegovačkog zaleđa, koji je za nekoga ko ga prvi put vidi zaista velik. Zatim nacionalna i vjerska raznolikost, kao i tragovi rata, što isto prvi put kad ih vidiš zaista ostavljaju snažan utisak.

Imao sam osjećaj da ulazim u svijet koji funkcioniše po nekim svojim, posebnim pravilima. I treće, iako je možda upravo to najvažnije, toplina i ljudskost u odnosu s ljudima. Mislim da je upravo taj treći element, iako tada toga nisam bio svjestan, odredio da Kamen ostaje bude knjiga usmjerena prije svega na ljude. Ali sve su to naknadne racionalizacije. Kad se u nekog ili nešto istinski zaljubiš, jednostavno znaš i to je to. Ne trebaju ti više objašnjenja.

Radiosarajevo.ba: U knjizi donosite priče stvarnih ljudi iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine. Nakon svih razgovora koje ste vodili, šta ste naučili o Bosni i Hercegovini što niste mogli saznati iz historijskih knjiga ili novinskih tekstova?

Marc Casals: Nemoguće mi je izdvojiti samo jednu stvar. Ali želim reći da mi je bilo jako važno da ova knjiga ne bude samo promišljena, istražena i dokumentovana, nego prije svega proživljena.

Proveo sam mnogo vremena istražujući za Kamen ostaje i mnogo vremena radeći na njenoj formi i strukturi, ali mi je od samog početka bilo jasno da je najvažnije da srce knjige kuca. Mislim da se to srce nalazi u odnosu s njenim protagonistima i u činjenici da je bosanska stvarnost koja se u njoj opisuje stvarnost proživljena iz prve ruke, intenzivno, tokom čitave jedne decenije.

Radiosarajevo.ba: Naslov 'Kamen ostaje' nosi snažnu simboliku. Šta za Vas predstavlja taj kamen – sjećanje, trajanje, otpor ili nešto sasvim drugo?

Marc Casals: Naslov potječe iz jedne rečenice francuskog putopisca Alberta Bordeauxa. U svojoj knjizi La Bosnie populaire sažeo je svoj doživljaj Bosne kroz natpis na jednom hajir-česmi koji glasi: 'Voda otječe, kamen ostaje'. Učinilo mi se da je to vrlo poetična i prikladna formulacija za Bosnu, gdje je dijalektika između onoga što nestaje i onoga što ostaje, između onoga što se uništava i onoga što odbija biti uništeno, posebno snažna. Mislim da se ta metafora može primijeniti i na likove u knjizi i na samu Bosnu.

Radiosarajevo.ba: Nakon godina provedenih u Bosni i Hercegovini i nakon ove knjige, šta biste voljeli da domaći čitalac prepozna u 'Kamen ostaje' – Bosnu kakvu već poznaje ili Bosnu koju možda više ne primjećuje?

Marc Casals: Možda pomalo i jedno i drugo. Volio bih da ljudi koji su protagonisti ovih priča budu prepoznatljivi čitaocima, ne oni konkretno sa svojim imenom i prezimenom, nego kao ljudi koje bi mogli sresti ili poznavati. Također se nadam da će prepoznati ambijente u kojima se priče odvijaju. Istovremeno, bilo bi mi veoma drago kada bi u tom pogledu jednog stranca, koji ipak malo poznaje ovu zemlju i gleda je sa simpatijom, pronašli ideje i perspektive koje će ih iznenaditi. Nadam se da će iz tog susreta različitih pogleda proizaći nešto što će sve nas obogatiti.