Filharmonija, Ruben Dalibaltayan i maestro Kulenović: Let na muzički sjever

Sarajevska filharmonija održala je još jedan od svojih značajnih koncerata, ugostivši izvrsnog armenskog pijanistu Rubena Dalibaltayana. 

Pred orkestrom našao se Slaven Kulenović, perspektivni i traženi slovenački dirigent mlađe generacije, kojemu je ovo drugi nastup uz filharmonju svog rodnog Sarajeva. 

Uigrani orkestar vođen Kulenovićem, ove nas je februarske poveo na putovanje ka muzičkom sjeveru kroz pažljivo odabran program: 

• J. Sibelius: Proljetna pjesma op.16
• E. Grieg: Koncert za klavir i orkestar u a-molu, op.16
• J. Sibelius: Simfonija br. 2 u D-duru, op.43 

Već u prvom izvedenom djelu, Sibeliusovoj Proljetnoj pjesmi, filharmonija je pokazala kompaktnost i ljepotu zvuka naglašenu gudačima kojima je finski kompozitor u ovom djelu namijenio dominirajuće i karakteristične unisone kantilene. Ovaj zaista lijep početak koncerta doveo nas je do prve kulminacije - znamenitog klavirskog koncerta. 

Norveški kompozitor Edward Grieg, svoj je jedini klavirski koncert, onaj u a molu OP 16. napisao 1868. godine, a od tada predstavlja jedno od najpopularnijih djela te vrste u klasičnoj literaturi. 

Pred sarajevskom publikom trebala ga je izvesti Azra Medić, koja je bila spriječena zdravstvenim razlozima. U posljednjem trenutku pronađena je zamjena - armenski pijanista Ruben Dalibaltayan odazvao se pozivu, iz Zagreba došao u Sarajevu, sjeo za klavir i maestralno izveo planirani program. 

Hvala Dalibaltayanu na toj brzoj reakcji ali prije svega na iznimnom umjetničkom doživljaju. Ovaj koncertni pijanista i klavirski pedagog na Muzičkoj akademiji u Zagrebu pokazao nam je izvođački autoritet, izvrsno vladanje tehnikom kao i sposobnost da iz instrumenta izvuče široki raspon zvučnih boja. Nagrađen dugotrajnim aplauzom, poklonio nam je i bis, neoromantičnu kompoziciju Elegija čiji je autor armenski kompozitor Arno Babayanian (nastala povodom smrti Arama Hačaturiana).

U drugom dijelu koncerta do punog izražaja dolazi znanje i senzibilitet dirigenta Slavena Kulenovića koji je ovim u praksi pokazao zašto je danas jedan od traženijih dirigenata u Sloveniji.

Druga simfonija finskog kompozitora Jana Sibeliusa, napisana 1901. je kompleksno djelo, u mnogo čemu fragmentarno i tematski isprepleteno, koje zahtijeva visoki stepen koncentracije dirigenta. Autor je određenim grupama instrumenata namijenio neovisan muzički materijal, poigravajući se s kontrastima i suprotnostima, a sve to Kulenović je vješto znao obuhvatiti i orkestar uspješno dovesti do finala. Upravo taj četvrti stav, sa svojim himničnim grandioznim elementima, izveden uz najbolje potencijale Sarajevske filharmonije, stigao je kao muzička nagrada svima - kako muzičarima tako i zadovoljnoj publici. 

I na ovom koncertu Sarajevske filharmonije poštovane su se epidemiološke mjere uz ograničen broj prisutnih u dvorani Narodnog pozorišta Sarajevo.