Oživljena legendarna predstava: Ponovo imamo svoju Malu Floramye, i to kakvu!

0
Vesna Andree Zaimović
Oživljena legendarna predstava: Ponovo imamo svoju Malu Floramye, i to kakvu!
Velija Hasanbegović / Opereta Mala Floramye na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Sarajevo ponovo ima svoju Malu Floramye! Popularna opereta splitskog kompozitora Ive Tijardovića nekada je bila svojevrsna brend predstava Narodnog pozorišta Sarajevo, a sada je ponovo zablistala na sceni. 

Mladi autorski i umjetnički tim koji stoji iza ove, treće po redu produkcije Male Florami u historijatu NPS, na sinoćnjoj se premijeri pokazao punopravnim nasljednicima i suverenim nastavljačima slavne tradicije. Učestali aplauzi nakon arija, bodrenje i dugotrajne ovacije na kraju, potvrdili su da se nova predstava svidjela staroj i mladoj publici te da je ovim produkcijskim poduhvatom Narodno pozorište Sarajevo dobilo novi repertoarski hit.

Kontekst u kojem nastaje naša nova Florami u mnogom se razlikuje od onog kada je 1926. Tijardović napisao ovu operetu. Osam godina nakon završetka Prvog svijetskog rata, narodi ujedinjeni u Kraljevini SHS (onoga što će kasnije postati Kraljevina Jugoslavija, a još kasnije SFRJ) tražili su put zajedništva i ozdravljenja, a akteri predstave iscjeljenje rana pronalaze u ljubavi. 

Pronađeno tijelo muškarca u Sarajevu, policija na terenu

Pronađeno tijelo muškarca u Sarajevu, policija na terenu

Mi danas živimo trideset godina od raspada zajedničke države, a četvrt vijeka od  kraja rata proces rastakanja i iscrpljivanja ne prestaje. Pod teškim teretom kojim smo pritisnuti, razumljivo da je publika željna optimizma, lijepih priča, umjetnosti koja nadahnjuje i grije dušu. Kada je sve to predstavljeno kroz visoke produkcijske i izvođačke standarde, neskrivenu energiju i entuzijazam, zadovoljstvo je obostrano a rezultat dugotrajan. Trend koji je započela Prodana nevjesta, a nastavio balet Žetva, u Maloj Florami ima punu potvrdu isprativosti - sve što publici izmami iskren osmijeh na lice vrijedno je uloženog truda.  

Uvodni taktovi uvertire, uz karakteristični arpeggio na harfi i raskošnu orkestraciju, pod ravnanjem dirigenta Darija Vučića dali su naslutiti da publiku očekuje dva sata divne muzike prožete mediteranskim utjecajem.   

Pred publikom na sceni je ogromno je izvođačko tijelo kojeg čine članovi Hora i Baleta NPS, solisti i orkestar Sarajevske filharmonije. Redatelj Ivan Leo Lemo kao dobri duh cijele operacije, učinio je da svaki akter u sebi pronađe i publici podari pozitivne emocije. Povjetarac Jadrana koji ovu predstavu čini tako prozračnom i vedrom, a Tijardovićevu muziku uvijek zelenom, uokviren je nostalgičnom razglednica-scenografijom gošće Vesne Režić

Kostimografkinja Amna Kunovac Zekić potvrdila je svoju visoku profesionalnost i beskrajnu maštu. Čak 150 različitih kostima koje možemo vidjeti u ovoj predstavi daju poseban pečat njenoj likovnosti, a izvođačima dodatnu dozu sigurnosti i autentičnosti. 

 Opereta Mala Floramye na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo - undefined

Velija Hasanbegović:  Opereta Mala Floramye na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Sve oči i uši premijerne publike bile su uprte u solisticu kojoj je pripao zadatak da utjelovi Malu Floramye, splitsku ljepoticu iskričavog duha i živopisne pojave. Karizmatična Aida Čorbadžić, koloraturna sopranistica i solistica Opere NPS, to je uradila kao da je uloga pisana baš za nju. U pogledu vokalne tehnike, Čorbadžić je utemljena na dobroj školi Paše Gackić i nema dvojbe da je kadra izvesti poznate Tijardovićeve arije, ali uloga Florami zahtijeva mnogo više - nijansiranošću je treba iskazati najdublje osjećaje, glumom izgraditi upečatljiv karakter, a splitskim dijalektom očuvati autentičnost. Konačno, i scenska pojava  treba biti dostojna lika oko kojeg se dramska radnja kreće. Sve to podarila nam je sjajna Aida Čorbadžić. Umjetnica rođena iste godine kada je Tijardović preminuo, nastavlja tradiciju čija je glavna perjanica nekoć bila i slavna Gertuda Munitić. Regija je u pojavi Aide Čorbadžić dobila novu, izvrsnu Floramye. 

Drugi etalon po kojem se mjeri uspješnost ove operete svakako je lik Šjor Bepa. Najslavniji Bepo ovih prostora bio je Boris Dvornik ali od tada je prošlo mnogo decenija. Interpretacija Bepa koju nam je podario Jasmin Bašić zaista može i nasmijati i pokrenuti. Bašiću je ovo jedna od najboljih uloga u dosadašnjoj karijeri kojom je pokazao da su opereta i mjuzikal njegov žanr, te da vokalno, glumački i karakterno ima potencijala da se uklopi u zahtjevne likove. 

Ileš Bečei nam je i u prethodnoj premijernoj produkciji Opere NPS, Prodanoj nevjesti, dao do znanja da je njegova karijera u silovitom uzletu. Nakon sezona provedenih u manjim ulogama, ovaj tenor koji je u Sarajevo došao iz Subotice, naprosto blista kao solista. U glumačkom smislu je veoma uvjerljiv, njegova boja glasa dobro se uklapa u vedre Tijardovićeve partiture a na sceni se kreće ležerno. Bečei je odgovorio zahtjevnoj ulozi izabranika srca i partnera glavne ženske role, unijevši u to dozu svoje scenske karizme.         

Pohvale idu i na račun Šjor Dane i Šjor File, blizanaca koji u ovom djelu imaju zadatak da zbijaju šale, prosipaju sočne komentare i čine spačke. Sjajno su ih donijeli Majo Markanović i Dejan Kajević. Treba naglasiti da je Kajević ovu ulogu "naslijedio" od svog oca, slavnog Sokrata Kajevića, te je ovo jedna od simboličnih potvrda o baštinjenju dobre tradicije ove predstave.

Tu je i čitav niz malih uloga, govornih i pjevanih, koje su utjelovili članovi hora kao sjajne izvođačke minijature. Spomenimo, između ostalih, dojmljivu Željku Katavić Pilj kao Šjoru Petronilu, majku Male Florami; Dragana Pavlovića u ulozi Picaferaja i Davora Ebnera kao američkog mornara.          

Na kraju, ali ne i manje bitno, dolaze komplimenti za osebujnu Miss Eveline Beautyflower, komični lik britanske bolničarke koja je do ušiju zaljubljena u Šjor Bepa. Sopranistica Melisa Hajrulahović Tomić zaista je efektno i dobro odigrala ovu ulogu, zahtjevnu u vokalnom, ali još više u glumačkom smislu, te tako pokazala iznimnu duhovitost i potencijal za šaljive likove. 

Cijela je predstava puna je prijatnih iznenađenja (poput klape koja će nam zapjevati u trećem činu), ohrabrujućih signala, te kao cjelina predstavlja dobru vijest u širem kontekstu. Mnogobrojnom timu ove zahtjevne produkcije treba uputiti čestitke i pružiti podršku za dugovječnost nove Male Floramye!   

Bosna u Maloj Floramye

Svoj kozmopolitizam i vjeru u zajedništvo, Tijardović je iskazao i kroz karakteristični baletni intermeco u drugom činu posvećen plesovima jugoslovenskih naroda. S mnogo muzičkog ukusa, kompozitor je u partituru utkao folklorne elemente šest naroda jugoslovenskog područja, te su tako nastale baletne minijature nazvane: Srpkinje, Hrvatice, Slovenke, Makedonke, Crnogorke i Bosanke. 

Treba napomenuti da se ovaj segment operete nakon raspada SFRJ u pravilu nije izvodio, vjerovatno što se smatralo da pohvala zajedništvu nije više opravdana.

No dnevni politički trendovi su jedno, a univerzalne poruke drugo. Tako su Ivan Leo Lemo, Dario Vučić i koreografkinja Belma Čečo odlučili da nas počaste i ovu baletno-muzičku bisernu ogrlicu vrate u predstavu. Lijepo je bilo čuti kako splitski kompozitor u muzičkom smislu predstavlja i proslavlja Bosnu i njen suverenitet u društvu ostalih naroda ove regije.          

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije