Premijera baleta Žetva: Ogroman umjetnički poduhvat NPS-a koji budi nadu

0
Vesna Andree Zaimović
Premijera baleta Žetva: Ogroman umjetnički poduhvat NPS-a koji budi nadu
Foto: Dž.K./Radiosarajevo / Premijera baleta Žetva u Narodnom pozorištu Sarajevo

Premijera baleta Žetva na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, održana 29. decembra 2021. najljepši je način na koji ova kulturna institucija ispraća godinu u kojoj je obilježila puno stoljeće postojanja. 

Zašto Žetva? Radi se o komadu koji je na ovoj sceni izveden 1950. godine kao prva baletna predstava u domaćoj produkciji, te kao takva označava početak baletnog života u BiH. Muziku je napisao čuveni Boris Papandopulo, jugoslovenski kompozitor, dirigent i muzički pedagog koji je u to vrijeme djelovao kao dirigent u Sarajevu. Koreografiju je sačinila Nina Kirsanova, ruska koreografkinja koja je djelovala u Beogradu. Oskudni ansambl tada je pojačan članovima kulturno-umjetničkih društava, a kao solistica blistala je balerina češkog porijekla Jitka Ivelja. Žetva je, uz Ohridsku legendu, prvi jugoslovenski balet, a sarajevska scena na kojem je praizvedena izrasla je u ambijent u kojem će stasavati zlatne generacije baletnih umjetnika.

Danas se sarajevski balet suočava s egzistencijalnim problemima, nedostatkom školovanog kadra i nerazumijevanjem struktura vlasti o važnosti ove umjetnosti za kulturni identitet grada i države. Srećom, to ne može ograničiti umjetnički potencijal ljudi koji istinski vole, poznaju i žive balet. 

Edina Papo kao koreografkinja nove Žetve podarila nam je jedno moderno čitanje predstave stare 70 godina koja je tada bila i paradigma socrealističke izvođačke umjetnosti. Naglasimo da modernost u koreografskm pristupu ipak ima svoje temelje u klasičnom baletu kojeg Papo baštini, između ostalog, i zahvaljujući sopstvenoj vrhunskoj baletnoj naobrazbi. 

Sinoćnja premijer dokazala je responzivnost, tehničku dorečenost i visoku motiviranost članova ansambla sarajevskog Baleta koji je uvjerljivo i s mnogo elana slijedio sve koreografske zamisli, te ostvario nekoliko zaista dojmljivih kolektivnih izvedbi. Mnogo dobroga može se reći i o solistima, među kojima su se karakterno i izražajnošću posebno istakle Tamara Ljubičić i Nataša Gaponko.

Ovaj balet naprosto pršti optimizmom, bojama i dobrom energijom. Scenograf Josip Lovrenović osmislio je funkcionalnu, prozračnu i nenametljivu scenografiju sa stiliziranim motivima žitnih polja u crno-bijelom tonu, koja puni akcenat stavlja na igrače. Element za pohvalu su kostimi Katarine Radošević Galić koja se vješto poigrava bojama i teksturama tkanine, doprinoseći upečatljivoj likovnosti ove predstave. 

Iza autorskog tima je veliki istraživački rad jer je nova Žetva nastala na osnovu oskudne dokumentacije one prethodne. Uz dramatizaciju Asje Krsmanović, ova seoska priča o  zajedništvu dobila je jedan novi pečat vjere u zajedništvo koja nam je u današnje vrijeme itekako potrebna. 

Muzika ovog baleta opčinjava svojom atraktivnošću a istovremenom serioznošću. Zahvaljujući detaljnom istraživanju, dobrim pripremama i već znanoj posvećenosti muziciranju, dirigentica Samra Gulamović i izvrsni instrumentalisti Sarajevske filharmonije predočili su nam neotkriveno blago muzike Borisa Papandopula za ovaj balet. Iako je bazirana na folklornim motivima s područja Balkana, ovoj partituri ne možemo pripisati etiketu manirizma ili banalizacije folklorne građe. Naprotiv, Papandopulo folkloru pristupa samo kao polazištu za neoklasičnu simfonijsku razradu u stvaranje visoke umjetnosti. 

Mnogo je razloga zašto treba slaviti postavljanje nove Žetve na scenu. Ponovno otkrivanje ovog zaboravljenog baleta dokaz je da umjetnički kontinuitet Sarajeva živi i dalje i ima svoje predvodnike za budućnost.

Realizirati ovako veliku produkciju u vremenu pandemije i beznađa ogroman je poduhvat koji vraća nadu da bolje vrijeme za balet ipak dolazi. 

Naklon nakon uspješne premijere Žetve - undefined

Foto: Halid Kuburović: Naklon nakon uspješne premijere Žetve

 

Boris Papandopulo ŽETVA, balet u 2 čina i 3 slike
koreografija i režija: Edina Papo
dirigentica: Samra Gulamović

scenografija: Josip Lovrenović
kostimografija: Katarina Radošević Galić
dramaturgija: Asja Krsmanović

asistentica koreografa: Mia Jahić
asistent dirigenta: Alek Isaković
asistentica scenografa: Adna Muslija
saradnici na muzičkom materijalu: Aida Jažić, Dario Krajnjan, Toni Toplan
istraživala historijsku građu: Jovana Milosavljević Lovrenović

dizajn svjetla: Moamer Šaković
inspicijent: Boris Jeličanin
Sarajevska filharmonija

PODJELA

Vesna – Tamara Ljubičić
Alanka – Nataša Gaponko
Velika – Ekaterina Vereščagina /Ana Kuzmanović
Skitnica – Petar Đorčevski, k. g.
Pastir – Boris Vidaković / Elio Garcia
Tunjoš – Evgeny Gaponko / Mihail Mateescu
Dejan – Admir Kalkan

ANSAMBL

Seoske djevojke: Jovana Milosavljević Lovrenović, Ana Kuzmanović, Albina Huskić, Selma Efendić, Luisa Escamilla Rodriguez, Nadža Pušilo, Amina Sulejmanagić, Zulejha Kečo, Sabina Sokolović, Selma Štrbo Arnautović, Lejla Bajramović

Kosci: Admir Kalkan,, Til Čmančanin, Evgeny Gaponko, Boris Vidaković, Elio Arnoldo, Villa Garcia, Ivan Salonski

Komšije: Dajana Zilić, Paula Grubešić Matescu, Marijana Marić, Adnan Đindo, Hariz Šabanović, Jesenko Matković

Gradske djevojke: Albina Huskić, Luisa Escamilla Rodriguez, Jovana Milosavljević Lovrenović, Ana Kuzmanović, Selma Efendić

Gradski momci: Admir Kalkan, Til Čmančanin , Boris Vidaković, Elio Arnoldo Villa Garcia, Ivan Salonski

Članovi KUD “Proleter”

premijera 29. 12. 2021.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije