Samra Gulamović, dirigentica koja je oživjela skoro zaboravljeni balet Žetva

Malo je gradova na svijetu koji se mogu pohvaliti kulturnim institucijama sa stogodišnjom tradicijom. Sarajevo je među malobrojnima. Ove godine obilježava se stogodišnjica postojanja Narodnog pozorišta Sarajevo, a za dvije godine isti jubilej obilježit će i Sarajevska filharmonija. 

Simbolički značaj ove dvije tradicije obilježje je kulturnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine koji se uspio održati, uprkos ratovima, pritiscima i zanemarenosti od strane vlasti. Pokazatelj je to talenata, znanja i volje umjetničkog korpusa naše zemlje, te prosvjećenosti i visokih kulturnih potreba publike.

U umjetničkom liku dirigentice Samre Gulamović objedinjene su tradicije jedne i druge institucije. Sarajevska filharmonija kao najveći simfonijski orkestar u zemlji u poslijeratnom periodu je, osim kao koncertni ansambl, angažirana i kao orkestarska potpora u produkcijama Opere i Baleta NPS. Maestra Gulamović, kao rezidentna dirigentica Sarajevske filharmonije, do sada je dala doprinos brojnim baletnim produkcijama. Njen najnoviji umjetnički angažman podrazumijeva muzičku postavku baleta Žetva, kompozitora Borisa Papandopula, kojom Narodno pozorište Sarajevo zaključuje svoju blistavu stotu godinu postojanja. 

Trending

Admir Čavalić: 'Protiv sam neradne nedjelje, ima drugih načina kako pomoći radnicima'

Obnavljanje baleta Žetva bio je jedan od velikih izazova za dirigenticu Gulamović, s obzirom da se radi o djelu koje nikada nije snimljeno, za koje ne postoji dovoljno dokumentacije i bilo je gotovo zaboravljeno. U razgovoru za Radiosarajevo.ba, Samra Gulamović otkriva kako je izgledao kreativni proces pripreme ovog djela:  

"Značajno je da se ansambl Baleta i orkestar sastali ponovo nakon dvije godine. Zaista se radujemo baletu Žetva. U partituri piše da je Papandopulo ovo djelo napisao u aprilu 1948. u Opatiji. Praizvedbu je Žetva doživjela u maju 1950. na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo. To je bio period poslije Drugog svjetskog rata, a ansambli i baleta i orkestra su bili limitirani. Balet koji je nastao takvim okolnostima sada oživljavamo i vraćamo na sarajevsku scenu. Mi se takođe susrećemo s  ništa manjim izazovima nego tada.

Bilo mi je zaista zanimljivo analizirati partituru Žetve. Nismo imali nikakav snimak, predstavu kako je izgledao projekt u cjelini. Morala sam da zamišljam zvukove i boje orkestra. Bilo mi je zanimljivo da uočavam sve ritmičke pokrete, folklorne elemente. Na kraju, trebali smo i odrediti tempo koji će da prati i tok priče i baletni pokret koji je koreografkinja Edina Papo zamislila.

Orkestracija za simfonijski orkestar je veoma bujna, ima predivnih melodija. Papandopulo je mnogo tih melodija dodjeljivao određenim solima u orkestru - violini, flauti, oboi, klarinetu, trubi..." kaže dirigentica Gulamović  

Problem sa kojim su se susreli u pripremi ovog djela je bio i nedostatak nota. Iako je Žetva premijerno bila izvedena u Narodnom pozorištu Sarajevo, u fundusima ove institucije nisu sačuvane partitutre. 

"Tako je. Ono što smo zatekli je notni materijal partova za orkestar i djelimična partitura. Zato smo morali potražiti notne zapise kod kolega u Hrvatskoj. Originalno se balet Žetva izvodio u tri čina, a mi smo to pretvorili u dva čina. Nismo imali dovoljno vremena da se partitura ponovo raspiše i odštampa, tako da sviramo iz nota iz kojih su svirali muzičari 1950. godine. To nam je donekle otežavalo rad u početku, ali navikli smo se u međuvremenu", otkriva naša sugovornica. 

Poznati jugoslovenski kompozitor Boris Papandopulo je u vrijeme nastanka ovog djela bio zaposlen kao dirigent u Narodnom pozorištu Sarajevo. Kakva je zapravo njegova muzika? 

"Ovo djelo se dosta oslanja na folklor. Tu je mnogo plesnih numera, na primjer, "kukunješće" kao vrsta kola, kao i dosta drugih folklornih elemenata koje je Papandopulo prikupio iz svih dijelova Jugoslavije. A ima i mnogo klasičnih tema, pogotovo u srednjem dijelu baleta kada se opisuje san jednog od protagonista".

Kao rezidentnoj dirigentici Sarajevske filharmonije, za Samru Gulamović je 2021. godina bila značajna kao godina povratka orkestra na scenu, nakon teškog panedmijskog perioda. Šta je ovo značilo za cijeli orkestar?

"Cijelo vrijeme smo pokušavali da radimo, da osmislimo programe malih ansambala i sekcija u orkestru. Ali od septembra 2021. sve je krenulo jako dinamično. Vjerujte da je u jednom trenutku pozorište bilo preplavljeno ljudima i idejama. Mi smo zaista sretni što možemo podržati baletni i operni ansambl u njihovim produkcijama.

Smatram da je Sarajevska filharmonija jedan bogat orkestar, u programskom i izvođačkom smislu. Mislim da se rijetko koji orkestar u svijetu može pohvaliti raznovrsnošću programa kakav mi izvodimo. Sretni smo što izvodimo i operni i baletni repertoar, poznato vam je da smo se okušali i u filmskoj muzici, mjuziklu. U tome i leži naša vrijednost, jer smo zapravo jedini orkestar koji redovno održava klasičnu muziku u Bosni i Hercegovini. Mislim da je zbog toga jako važno podržati Sarajevsku filharmoniju", zaključuje dirigentica Samra Gulamović, koja će s orkestrom Sarajevske filharmonije premijerno izvesti Žetvu u srijedu 29. decembra 2021. te tako na najljepši način zaključiti umjetnički plodnu 2021.