Jasna Diklić ovjenčana nagradom za životno djelo: Biti glumac je uzbuđujuće

Tradicionalno najsvečanija ceremonija u sklopu Internacionalnog teatarskog festivala MESS, dodjela nagrada za doprinos teatarskoj umjetnosti, upriličena je večeras u Narodnom pozorištu u Sarajevu.

Dramska umjetnica Jasna Diklić ovjenčana je ‘Zlatnim lovorovim vijencem za doprinos dramskoj umjetnosti’, za iznimnu posvećenost teatarskoj umjetnosti i brojne uloge koje su postale dio historije bh. teatra.

Ova svojevrsna nagrada za životno djelo, Jasna Diklić dobila je, između lstalog, i za svoj predani pedagoški rad.

Glumica izuzetne vještine u različitim formama, od monodrame do postdramskih komada, ostvarila se u teatru, na filmu i televiziji. Osnivačica je Juventafesta. O Jasni Diklić govorili su teatrologinja Asja Krsmanović i partner sa scene Aleksandar Seksan.

Jasna Diklić je, između ostalog, i kolumnistica na portalu Radiosarajevo.ba.

Dino Mustafić, redatelj sa kojim je najviše surađivala, prisjetio se prvog susreta koji se desio još tokom opsade Sarajeva.

"Jasna Diklić, Naca - kako je zovu kolege, je zasigurno nesvakidašnja osoba ‘uvijek pod nekim intenzitetom’ - otkrio je njen dugogodišnji suradnik.Od eksperimentalno-istraživačkih projekata, dokumentarnog teatra, uvijek ulazi u teatar intuitivno, sa refleksom prave glumice. Ima vještina da kada uđe u lik ona se s likom poigrava. Zato je vole partneri, koje nikada nije ostavila na cjedilu", rekao je Mustafić.

“Pozorište je jedan od najmoćnijih instrumenata da čovjek shvati sebe, svijet u kojem živi i svoje mjesto u tom svijetu. Glumac se časti odriče svojih snova, jer je može drugačije, a htio bi. Biti glumac je i teško i uzbuđujuće", rekla je glumica, primajući nagradu.

Večeras je dodijeljena i nagrada Zlatni lovorov vijenac za razvoj scenske umjetnosti, koja je ove godine pripala Fondacije Heinrich Boell.

Prisustvo Fondacije u Bosni o Hercegovini omogućilo je realizaciju niza kulturnih događaja, koji u suštini dijele istu ideju kao i Festival MESS - ideju slobode i potrebe za komunikacijom među ljudima kao fundamenta slobode.

Građanska prava, mjesto kulture i umjetnosti, pomirenje, mostovi među različitim perspektivama, poštovanje historijskih činjenica, ekologija i demokratija - samo su neke od ideja za koje se bori ova Fondacija.

Nagradu u ime Fondacije Heinrich Boell primila je direktorica Marion Kraske.