In memoriam | Hadžem Hajdarević je bio pjesnik "arabeski od vode"

Brojni izrazi sućuti i oproštajne poruke stižu i danas nakon što je jučer, 4. decembra, u 67. godini preminuo istaknuti bosanskohercegovački književnik, erudita, pjesnik, prozaista, esejista, književni kritičar, Hadžem Hajdarević. 

Mnogi s nevjericom ispisuju oproštajne riječi čovjeku koji je nesumnjivo zadužio našu kulturu i društvo.

Odlazak izvornog pjesnika

Jedan od onih koji je imao intenzivnu saradnju s Hajdarevićem bio je prof. dr. Hilmo Neimarlija, inače jedan od inicijatora obnavljanja rada, a potom i član Glavnog odbora Kulturnog društva "Preporod". Profesor Neimarlija bio je predsjednik Upravnog odbora Fakulteta islamskih nauka, Fondacije Popis 2013 i Upravnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Uređivao je Takvim i izdanja Udruženja ilmije u Bosni i Hercegovini, obavljao je dužnosti urednika u uredništvu i glavnog urednika Preporoda, glavnog i odgovornog urednika Izdavačke djelatnosti Islamske zajednice. Tokom svih ovih aktivnosti putevi profesora Neimarlije su se presijecali i s radom Hadžema Hajdarevića.

"Odlazak Hadžema Hajdarevića je odlazak izvornog pjesnika. Njegovo pjesništvo ostaje da živi kao događanje poezije u kojoj jezik čini ono što kaže, kao objava iskonskog pjesničkog spajanja prirodnih kretanja i ljudskih nalaženja", kaže Neimarlija za portal Radiosarajevo.ba.

To je, dodaje, poezija koja "dodiruje i vlastitim dodirom oživljuje najintimnija odnošenja svijeta prirode i svijeta civilizacije, poezija vilinog konjica nad vodom i seoba obala, pjesmi ponornica i sonetnih otoka".

"Hadžem Hajdarević je pjesnik 'arabeski od vode'. Voda u njegovim pjesmama uključuje klasičnu simboliku izvora, rijeka i ušća, kiša i mora, i u njoj se mogu prepoznati sve vode u svojim pojedinačnstima, ali ona je tu i u egzaktnom značenju sveobuvatnog gradivnog elementa života. Arabeska je njegova pjesnička pohvala karakterističnoj misaonoj struktura islamske kulture kao formi variranja životnih formi, kao vidiku neiscrpnih susretanja poezije i života", istakao je profesor Neimarlija za naš portal.

Poruku povodom ovog velikog gubitka za našu kulturu i uopće javni život uputio je i Asmir Kujović, predsjednik PEN Centra Bosne i Hercegovine.

"S tugom i nevjericom smo primili vijest da je naš dragi kolega i prijatelj, književnik Hadžem Hajdarević, član Upravnog odbora PEN Centra Bosne i Hercegovine, preminuo jučer u Sarajevu. Bio je jedan od naših najznačajnijih savremenih pjesnika i vrstan prozaista, a i kao književni urednik, esejista i prvi čovjek Društva pisaca Bosne i Hercegovine i Međunarodne književne manifestacije 'Sarajevski dani poezije' jedan od onih koji su u proteklim decenijama kreirali našu književnu i kulturnu scenu. Svojim ukupnim javnim angažmanom, i kao publicista, kritičar i pronicljivi analitičar naše društvene i kulturne zbilje i kao ključni pregalac u borbi za afirmaciju bosanskog jezika, obilježio je književni život Bosne u prijelomnim godinama od raspada bivše države i sticanja nezavisnosti do današnjih dana", naveo je Kujović u poruci dostavljenoj portalu Radiosarajevo.ba.

Vodeći pjesnički glas

U književnim krugovima - nastavio je Kujović - svi ga pamte po njegovoj plemenitosti, širini duha, odmjerenosti i nesebičnom zalaganju za pisce i njihovu dostojnu promociju i afirmaciju.

"Častan i nepristrasan, kao rukovodilac spisateljskog esnafa uspijevao je da pomiri različite poglede, politička uvjerenja i estetike te je uživao povjerenje svih kolega, čak i onih koji su pripadali međusobno zavađenim koterijama. Hajdarević je bio jedan od naših vodećih pjesničkih glasova i ostavio je iza sebe bogat i vanredno raznolik opus, od neoavangardističkog hermetizma i suptilnog lirizma u ranim zbirkama do jezičke profinjenosti, duboke misaonosti zaodjenute u slike i zanatske besprijekornosti, kako u sonetima i rubaijama, tako i u pjesmama u slobodnom stihu iz njegovih poslijeratnih zbirki", naveo je Kujović, te zaključio:

"Široj publici poznat prije svega kao pjesnik, u prozi je takođe bio izuzetno rafiniran stilist, o čemu posebno svjedoče njegove kratke priče, sa neobičnom senzibilnošću za riječ, jezik, za nijanse i suptilne prelive u značenju. Bio je, što se za malo kojeg drugog savremenog pjesnika može reći, u pravom smislu čuvar i rizničar našeg jezika, u čemu se, po mnogim historičarima književnosti i ogleda smisao pjesničkog poslanja. Mir njegovoj plemenitoj duši."