Džemaludin Latić o smrti Hadžema Hajdarevića: Neka je rahmet njegovoj namučenoj duši…

Istaknuti bosanskohercegovački književnik Hadžem Hajdarević umro je danas, 4. decembra, u 67. godini. Jedan od njegovih životnih i pjesničkih suputnika bio je i pjesnik Džemaludin Latić. 

Ima neke simbolike u tome da je pišući u Preporodu od 1. septembra tekst povodom smrti Marka Vešovića rahmetli Hajdarević prisjetio, prema Hadžemovom mišljenju, "dvojice ponajvećih pjesnika Bosne" – i Marka Vešovića i Džemaludina Latića.

Marko i Džemo

Prisjetio se Hajderević i da su on i Latić sedamdesetih godina 20. stoljeća kao učenici Gazi Husrev-begove sedamdesetih godina medrese ugurali u Književni klub "Tribuna 08", gdje je upravo Vešović "bio nešto kao mentor u oblikovanju poezije". 

Trending

Vraćate se iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu? Budite strpljivi na granici, evo gdje je najveća gužva

"Džemo je bio moja prva veza na "Trbini 08", bilježio je Hajdarević.

Pisao je i kako su on i Džemo kao studenti pomagali Vešoviću u preseljavanju stana u Hrasnom ili Čengić Vili.

Prisjećajući se oštrih kritika na našoj javnoj i književnoj sceni koje će nešto starijima biti poznate (one mlađe ionako vjerovatno neće biti briga), zaključit će pak kako će mu ostati veliki životni žal što naši, "ponajveći pjesnici Bosne" – Marko Vešović i Džemaludin Latić – nisu sjeli za neki zajednički stol – makar i sa mnom kao nekim mogućim "medijatorom"… 

04.12.23. 15:43

Hadžem Hajdarević - 'Dolaze glasi': "I sve što je htjelo doći izbjeći nismo mogli..."

"Mi smo se upoznali u Gazi Husrev-begovoj medresi, kada je Hadžem bio već poznati pjesnik", prisjetio se profesor Latić u razgovoru za Radiosarajevo.ba povodom smrti velikog bh. pjesnika. 

"Dolazio je na korepeticiju, ustajao na sto i recitirao svoje stihove koje niko od slušalaca nije razumijevao", dodao je.

Skupa su završili Medresu, a potom i Filozofski fakultet.

"Stigmatizirani zbog dvije stvari: što smo svršenici najplemenitije škole i što smo nosioci najplemenitijeg Božjeg dara - onog pjesničkog. Zbog toga nas je ćuškao i Kunto i Panto, ko god je stigo, kao što su ćuškali i narod kome smo pripadali i jezik kojim smo pisali", kaže nam Latić.

"Kad umre djevojka"

Prije sedam-osam godina vjetar sudbine je odnio njegov kćer Selmu. Bila je to velika drama Hadžema Hajdarevića i njegove porodice.

04.12.23. 10:27

In memoriam: Preminuo istaknuti bh. književnik Hadžem Hajdarević

"U ovim trenucima sjećam se Hadžemova crnog lica kada smo polazili rahmetli Selmi na džennazu. Bog zna, to ga je pokosilo.  Nakon toga napisao sam pjesmu "Kad umre djevojka”. Hadžemu za to nisam rekao, ali on je pročitao tu pjesmu i imao snage da mi se zahvali na posljednjoj književnoj večeri kad smo bili zajedno u GH biblioteci. A ta večer je održana u povodu stote godišnjice rođenja Muse Čazama Ćatića, našeg učitelja stihovanja. Koga su ništa manje ćuškali sa svih strana i zbog istih, već spomenutih razloga. Neka je rahmet njihovim namučenim dušama", zaključio je Džemaludin Latić. 

Veliko djelo

Hadžem Hajdarević je rođen 18. jula 1956. godine u Kruševu kod Foče. Osnovnu školu je završio u Popovu Mostu, zatim Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, nakon čega zavšava studij jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

U toku studija i poslije radio je kao lektor u izdavačkoj djelatnosti tadašnjeg Starješinstva Islamske zajednice. Dugi niz godina je bio profesor bosanskog jezika u Gazi Husrevbegovoj medresi u Sarajevu.

Pored poezije, pisao je i prozu, književnu kritiku, bavio se publicističkim radom, ali prvenstveno je bio i ostao pjesnik. Bio je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, član bosanskog PEN-a te, od obnoviteljskog osnivanja, član Matičnog odbora Kulturnog društva Bošnjaka "Preporod".

U toku rata uređivao je Muslimanski glas (list je od Saveza novinara BiH proglašen listom godine u Bosni i Hercegovini za 1992. godine), a nakon združivanja ovog lista s Ljiljanom bio je odgovorni urednik Ljiljanovog izdanja u zemlji.

Za prvu knjigu pjesama, Seobe obala, dobio je Nagradu Trebinjskih večeri poezije (1982.) i nagradu "Svjetlosti", a za Pjesme ponornice Nagradu Skender Kulenović (1996.) Pjesme su mu prevođene na njemački, engleski i turski jezik. Zastupljivan je u svim novijim antologijama bošnjačkog pjesništva i pjesništva Bosne i Hercegovine. Radio je kao naučni saradnik u Insitutu za jezik Univerziteta u Sarajevu, a posljednjih nekoliko dana života bio je bolnici.

Reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović u srijedu poslije ikindija-namaza (14 sati) ispred Gazi Husrev-begove džamije predvodit će dženaza-namaz rahmetli Hadžemu Hajdareviću.