Dan kada je sevdalinka svjetski priznata: Kako je sevdah postao čuvano blago čovječanstva

Danas, 4. decembra, navršava se godinu dana od jednog od najznačajnijih datuma za sevdalinku, ali i cijeli kulturno-umjetnički identitet našeg društva i države.

Toga dana je jedan cijeli tim, ali i sve ljubitelje tradicionalne bosanske pjesme, obradovala vijest koja je stigla iz Organizacije Ujedinjenih nacija za edukaciju, nauku i kulturu (UNESCO). Nakon dugotrajnog procesa sevdalinka je uvrštena na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Bez sumnje, riječ je o jednom od najvećih priznanja za sevdalinku na svjetskom nivou.

Ona je kroz stoljeća oblikovala samu sebe i pronašla je svoje zasluženo mjesto u bosanskohercegovačkom društvu, ne samo kao kulturno-umjetnička pojava, već kao neizostavan dio identiteta i nešto po čemu će se naša domovina i njeni građani prepoznavati širom planete Zemlje. Činjenica da je postala predmetom brojnih naučno-istraživačkih radova i poduhvata, ne samo u našoj domovini već i šire, dovoljno govori o tome koliki značaj i uticaj ima.

Našu sevdalinku popularizirala su legendarna imena poput Himze Polovine, Nade Mamule, Zaima Imamovića, Safeta Isovića, Bebe Selimović, Zehre Deović, Nedžada Salkovića i Mehe Puzića..., a današnji najuspješniji izvođači su Amira Medunjanin, Damir Imamović, Božo Vrećo, Divanhana... koji sevdah, u različitim oblicima, na oduševljenje mnogih pronose planetom.

Ali mnogo entuzijasta koji su svoje karijere i živote na ovaj ili onaj način posvetili sevdalinki znali su da ona zaslužuje i više od toga. Zbog toga je odlučeno da se, nakon što je prije 15-ak godina uvrštena na nacionalnu UNESCO-ovu listu spomenika nematerijalne kulturne baštine, krene u proces u kojem će sevdalinka biti prepoznata na još većem nivou.

Sedam godina zajedničkog rada kao primjer drugima

Godine 2017. grupa entuzijasta sevdalinke iz Tuzle, predvođena pjevačicom sevdaha Ramizom Milkunić, pokrenula je inicijativu o upisu sevdalinke na listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Uslijedio je iscrpan rad čitavog tima u kojem se posebno ističu aktivnosti Mirele Šečić Milčević iz Ministarstva kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine. Učesnici ovog procesa također ističu i predstavnike dvije izrazito značajne naučne institucije - Tamaru Karaču Beljak i Damira Imamovića s Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu i Lidiju Vladić-Mandarić sa Sveučilišta u Mostaru.

Prikupljena su brojna pisma podrške od strane domaćih i inostranih umjetnika, naučnika, istraživača, udruženja, vladinih i nevladinih organizacija, obimna audio, video i foto građa... Damir Imamović, jedan od najpoznatijih interpretatora sevdalinke, etnomuzikolog i viši asistent na Muzičkoj akademiji u Sarajevu posebno je ponosan na činjenicu da su u ovom projektu učestvovali ljudi iz struke, a ne politike, te da su prevaziđene sve različitosti koje u dnevno-političkom životu pritišću građane Bosne i Hercegovine i našu državu.

"Rad je bio koordiniran, i to od Federalnog ministarstva kulture i sporta, ali glavna adresa koja je poslala prijavu u ime BiH je Ministarstvo civilnih poslova, s obzirom na to da je to moralo ići s državnog nivoa. I tu nije bilo politike, tu su bili ljudi iz struke, muzičari, ljubitelji muzike, udruženja vezana za sevdalinku i istraživanje, i iz Federacije BiH, i iz RS, ali i iz cijelog svijeta. Radilo se o nečemu što su svi s ljubavlju prigrlili. U tom smislu timski rad može biti primjer. Bio je to dobar osjećaj i olakšanje da možemo da uradimo nešto zajedno", rekao je Damir Imamović za portal Radiosarajevo.ba.

Afirmacija sevdalinke i podizanje svijesti o njenom značaju

Damir Galijašević, osnivač i direktor Fondacije Sevdah, te muzički urednik Radio-televizije Bosne i Hercegovine, jedna je od osoba koja je u prijavnici za UNESCO navedena kao kontakt osoba za tradicijske prakse, a sa Fondacijom Sevdah je bio dio tima koji je radio na aplikaciji prema UNESCO-u.

U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba istaknuo je kako smo kroz historiju navikli da iz svijeta "uvozimo" svijest o našim ljepotama, te je istaknuo primjer Hasaniginice i brojnih drugih kulturoloških pojava.

"Sevdalinka oduvijek plijeni pažnju svjetskih istraživača. Sjetimo se Ludvika Kube koji je 1893. na području Bosne zapisao 1127 naših narodnih pjesama, a sad je to dobilo i formalno svjetsko priznanje. Nadam se da ćemo se i mi malo probuditi. Ovo nisu sevdalijska vremena, jer nema rahatluka u ukupnom stanju naših duša, ali želim da vjerujem da će i Bosni nekad obeharati. Sevdalinka je nadživjela svako, pa i teža vremena od našeg, njena je vječna opstojnost neupitna. Mi kao pojedinci možemo da je volimo, afirmišemo, njom se ponosimo, slušamo je i pjevamo. Tako ćemo biti direktni saučesnici u njenom životu u današnjem dobu", istaknuo je Damir Galijašević.

Damir Imamović tvrdi kako UNESCO-ova lista, koliko god da je važna, ne treba da bude preuveličavana, već da sevdalinku najbolje promovišu oni koji je svakodnevno interpretiraju na svoj način.

"Ono što je poznato iz historije sevdalinke, stari, dobri snimci i publika koje ima - to je najbolja promocija sevdaha. Voljeti i posjećivati koncerte, preporučivati prijateljima širom svijeta, doprinosi se da ta cijela priča raste. Važno je da se otvaraju prijateljstva na mnogim nivoima gdje ljudi žele muzikom da predstave svoju zemlju. Jer države se u svijetu brendiraju putem muzike i filma, a naša zemlja je tu loše pozicionirana, tako da proizvodi kulture i umjetnosti najbolje posreduju", tvrdi Damir Imamović.

Više od koncerta

Večeras, 4. decembra, u 19:30 sati u tipičnom sevdalijskom ambijentu Bošnjačkog instituta - Fondacije Adil-bega Zulfikarpašića, te u organizaciji Fondacije Sevdah, bit će upriličen jedan, ne samo muzički, već interdisciplinarni i interaktivni događaj pod nazivom "...a po čemu da se prepoznamo", kako bi se obilježio ovaj značajan datum.

"Koncerti Fondacije Sevdah uvijek su fuzija nauke i prakse, tako će biti i u ovom programu. Sve pjesme koje ćemo izvesti starije su od jednog vijeka, a najstariji izvođač u programu ima 31 godinu. Napustili su nas doajeni sevdaha, još ih je jako malo ostalo, srednja generacija svakako poklanja veliku pažnju sevdalinci, ali ideja koncerta je da pošaljemo poruku da će sevdalijska tradicija živjeti i kroz najnoviju generaciju. S nama su pjevači iz skoro svih dijelova Bosne i Hercegovine, a uz naš koncert u Sarajevu, u isto vrijeme održavaju se i koncerti u Tuzli i Mostaru", najavio je Damir Galijašević.

Svaki posjetilac koncerta dobit će afišu sa popisom pjesama, izvođača, kratkim opisom programa i QR kodom koji vodi do Nominacijskog fajla sevdalinke na UNESCO listi reprezentativne kulturne baštine.

Iz Fondacije Sevdah su istakli kako će kroz kazivanje, sviranje i pjevanje podsjetiti se na bisere tradicionalne pjesme, napisane od naših predaka, prenošene usmenim i pisanim tragom i sačuvane do naše generacije.

Ulaz na ovaj događaj je slobodan, a iz Fondacije Sevdah su samo uputili poziv da ljubitelji sevdalinke, zbog ograničenog prostora, dođu ranije i zauzmu svoje mjesto.

Šta dalje?

Uvrštavanje sevdalinke na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva je veliko dostignuće, ali osim što predstavlja čast i ponos, za one koji svakog dana žive tradicionalnu bosansku pjesmu predstavlja i obavezu, odnosno zalog za budućnost.

"Želja nam je da se 4. decembar proglasi svojevrsnim Danom sevdalinke, da tog dana u medijima imamo više sevdaha, a da se u svim dijelovima naše zemlje i dijaspore organizuju koncerti, promocije, radionice, festivali, dramski prikazi, dakle svi vidovi afirmacije sevdaha. Već smo poduzeli i neke konkretne korake na implementaciji te zamisli. Nadamo se da će nas i politika i vlasti u tome podržati, jer je sevdalinka jedna od pojava koju u Bosni svi ravnopravno volimo, u kojoj svi uživamo i koja svima pripada", istaknuo je Damir Galijašević.

Galijašević ističe kako je ovo priznanje samo učvrstilo ciljeve i aktivnosti fondacije, te da će nastaviti okupljati sve zaslužne interpretatore, iskazivati poštovanje velikanima, sjećati se onih kojih više nema, održavati scenu aktuelnom ali i kreirati prostor novoj generaciji sevdalija, što je i najveći izazov.

"Nakon ovog koncerta, 9. decembra na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu u 17:30 sati održat ćemo Okrugli sto u povodu stogodišnjice rođenja Ismeta Alajbegovića Šerbe. Kroz naučno-istraživački pristup i lična sjećanja, ispričat ćemo priče o Šerbi, a potom ih objediniti u svojevrsni zbornik radova, gdje ćemo po prvi put objaviti notnu ostavštinu Ismeta Alajbegovića Šerbe i neke rijetko viđene fotografije, zapise njegovih kompozicija, aranžmana, kola. Nakon ovog okruglog stola, promovisat ćemo i Monografiju prvih 60 godina Festivala Ilidža, koja je prije nekoliko dana izašla iz štampe, a plod je četverogodišnjeg istraživanja Envera Šadinlije i moje malenkosti", zaključio je Damir Galijašević, koji je pozvao sve ljubitelje sevdalinke da svojim prisustvom uveličaju večerašnji istinski praznik tradicionalne bosanske pjesme, jednog od naših najvećih bisera i, zvanično, dio nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.