Savez kolumnista | Damir Uzunović: Vijećnica, biblioteka još nenapisanih knjiga

Podatak za one koji to ne znaju ili se prave da ne znaju: Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku (NUB) Bosne i Hercegovine, smještenu u zgradi gradske Vijećnice, po naređenju Radovana Karadžića, udarom topovskih i minobacačkih granata sa Trebevića spalio je komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske Tomislav Šipčić u noći između 25. i 26. augusta 1992.

Piše: Damir Uzunović, Radiosarajevo.ba*

U tom trenutku u Vijećnici, između dva miliona primjeraka bibliotečke građe, od čega je izgorjelo oko 80 posto, a 20 posto spašeno, gori i prva knjiga Radovana Karadžića Crna bajka; on u sebi misli:

"Neka gori svakako joj tamo nije mjesto!"

Šipčića je u komandovanju naslijedio Stanislav Galić.

Zločinac bez kazne

Na Haškom sudu Karadžić i Galić dobili su doživotnu robiju za genocid, ratni zločin i djela protiv čovječnosti, uključujući opsadu glavnog grada, ubijanje i teroriziranje njegovih stanovnika. Tomislav Šipčić je nakon rata penzionisan u Vojsci Republike Srbije; u gradu Vrbasu na sjeveru Srbije nastavio je da mirno živi gdje je i umro 2022. godine, a da nije odgovarao niti za jedan počinjeni zločin.

Te sam noći, 25/26 august ’92. u svoj ratni Dnevnik zabilježio činjenicu da je, gledano iz pravca Slatine, gdje sam tada bio na pozicijama odbrane grada, na sjeverostočnoj strani, u noći pulsirao narandžasti svod sve do svitanja; bila je savršena tišina ili se činilo da je neko nezamislivo velikim prigušivačem prekrio grad.

Imao sam tek prvu objavljenju knjigu pjesama i lamentirao nad njenom tužnom sudbinom; tek je došla na police Nacionalne biblioteke u Vijećnicu i u izloge gradskih knjižara, a već je izgorjela, a izlozi su ostali polupani od detonacija.

Malo ko zna za nju, zove se Brod s talismanom, izašla je u izdavačkoj kući Veselin Masleša, urednik Marko Vešović. U kampanji povratka knjiga u Vijećnicu koja s malo ili nimalo uspjeha traje još od njene obnove, ta knjiga se sigurno neće vratiti u Vijećnicu prosto jer je više nema.

Sjećam se da je jedan od mojih saboraca sa Slatine ovako komentirao moj dnevnički zapis, više da me utješi:

"Ne mogu oni zapaliti koliko mi možemo napisati, samo da se oslobodimo."

Nakon više od 30 godina danas je ovako: spašeni bibliotečki fond Vijećnice čuči u jednoj od zgrada bivše Kasarne Maršal Tito i čeka da se vrati u svoju obnovljenu kuću.

Potpisuju se peticije za povratak knjiga u Vijećnicu i uprkos svesrdnom otporu političara koji su se tamo nasilno uselili, postoji realna mogućnost da će konačno senzibilizirana javnost vratiti knjige u tu veličanstvenu zgradu koja je u svojoj historiji od svega što je bila, najduže bila biblioteka.

Kada se knjige vrate u Vijećnicu

U međuvremenu taj preostali, spašeni knjižni fond iz Vijećnice se jedva uvećao: nažalost, nije se ispunila ona ratna parola da ćemo "napisati više nego što su nam zapalili".

Sposobnost bh. izdavača koji knjige objavljuju uz minimalne ili nikakve državne potpore takva je da zajedno sa drugim akademskim izdavačima i samizdatima u Bosni i Hercegovini objave svega 700 do 800 naslova godišnje.

U augustu 2024. godine Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine bila je pred definitivnim gašenjem. Spašavajući mogućnost da Nacionalna i univerzitetska biblioteka nastavi bosanskohercegovačkim izdavačima izdavati rodne listove njihovim knjigama (CIP i ISBN broj), njemački ambasador u BiH Thomas Fitschen u svom saopćenju za javnost rekao je i ovo:

"Kada bi se biblioteka morala zatvoriti, ostala bi veličanstvena nova književnost s ovih prostora za koju je zainteresovana cijela Evropa, kao i naučna djela, nepročitana i nepoznata."

Jednom kada se knjige vrate u Vijećnicu izgledat će kao da nikada otamo nisu ni otišle. I Aleksandrijska biblioteka je podignuta gotovo na istom mjestu (par stotina metara dalje) gdje je srušena prethodna, imao sam priliku jednom ući tamo i sjesti na klupu zagledan u svodove fantastične nove biblioteke: ono vrijeme i ovo vrijeme spajala je tišina listanja knjižnih stranica.

Vijećnica, ne nužno samo mjesto sačuvanih knjiga, nego i Vijećnica, mjesto još nenapisanih knjiga.

*Autor je bosanskohercegovački pjesnik, prozni pisac, urednik i izdavač. Suosnivač je izdavačke kuće Buybook, osnivač i direktor Bookstana te dobitnik brojnih domaćih i reigonalnih nagrada za književnost