Savez kolumnista | Kržalić: Da li je Europska unija nepravedna prema BiH?

Pitanje odnosa Europske unije prema Bosni i Hercegovini sve češće se postavlja u kontekstu pravde, dosljednosti i vrijednosti na kojima EU počiva. Iako se BiH formalno nalazi na europskom putu, stvarnost govori drugačije, dvadeset godina poslije što je dobila staus potencijalnog kandidata, BiH se i dalje tretira kao "slučaj", a ne kao potencijalna punopravna članica. Takav status izaziva legitimna pitanja o političkoj selektivnosti i moralnoj odgovornosti Unije, posebno kada se uzmu u obzir njeni interesi u regiji i vrijednosti koje promoviše.

Piše: Prof. dr. Armin Kržalić, za Radiosarajevo.ba*

Ovome treba dodati i važan podatak koji je objavila Direkcija za europske integracije, a to je da u slučaju raspisivanja referenduma za ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju bi glasalo 69,9 posto građana BiH, odnosno sedam od 10 građana.

To su rezultati istraživanja javnog mnijenja, koje je sprovedeno u junu 2025. godine. Građani, njih 30,9 posto, kao najveću prepreku integraciji Bosne i Hercegovine u Europsku uniju vide politizaciju procesa integriranja, a zatim slijede nespremnost na promjene (25,6 posto), te objektivne prepreke (14,5 posto).

Stoji li EU iza svojih principa?

Bosna i Hercegovina, istina, snosi odgovornost za unutrašnju blokadu reformi, institucionalnu fragmentaciju i nedostatak strateškog konsenzusa o vanjskopolitičkom pravcu. No, problem ne leži samo u Sarajevu, Mostaru ili Banjoj Luci, već i u Briselu. EU se često pokazuje kao nedosljedna, primjenjujući različite aršine prema različitim državama. Ukrajina i Moldavija su, u jeku geopolitičkih turbulencija, dobile status kandidata i datum za otvaranje pregovora u znatno kraćem roku, dok BiH ostaje na čekanju, suočena sa zamornim listama tehničkih uslova i bez stvarne političke podrške.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Ova nejednakost posebno je bolna u zemlji koja je preživjela najteže zločine na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata, uključujući genocid u Srebrenici, kojeg je počinila vojska entiteta RS pod komandom ratnih zločinaca.  Danas 30 godina nakon tog zločina, BiH je država u kojoj se genocid negira, žrtve vrijeđaju, a osuđeni zločinci slave.

Da stvar bude još gora, prijeti se i urušavanjem ustavnog poretka zemlje, kroz secesionizam jednog njenog administrativnog dijela tj. entiteta Republika Srpska. U takvom ambijentu, europska šutnja ili kalkulisanje imaju cijenu, prije svega moralnu, političku i historijsku.

Ako Europska unija zaista stoji iza svojih vrijednosti istine, pravde i pomirenja, onda ne može ostati pasivna prema negacionizmu, secesionizmu, destabilizaciji i dubokoj nepravdi prema žrtvama. Umjesto apstraktnih poruka o "europskoj perspektivi", vrijeme je da EU ponudi jasnu, pravednu i odgovornu strategiju za Bosnu i Hercegovinu, onu u kojoj reforme nisu samo birokratski zahtjevi, već sredstvo za uspostavljanje pravde, jačanje vladavine prava i dugoročne sigurnosti.

Vrijeme je za odlučno djelovanje

Takva strategija mora uključivati konkretne mehanizme: aktivno prepoznavanje i nagrađivanje onih političkih i institucionalnih aktera koji iskreno rade na ispunjavanju reformskih ciljeva, te odlučne sankcije za one koji ih opstruiraju. Samo kroz ovakav pristup EU može povratiti povjerenje građana i doprinijeti stabilizaciji ne samo BiH, već i cijelog zapadnog Balkana.

Europska unija možda formalno nije nepravedna, ali jeste politički neodlučna i moralno neosjetljiva u odnosu prema Bosni i Hercegovini. U zemlji gdje građani podržavaju ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju radi slobode kretanja ljudi, robe i kapitala (31,4 posto), mira i političke stabilnosti (29,1 posto), poštivanja zakona (28,9 posto) te poboljšanje infrastrukture (8,8 posto), neutralnost više nije vrlina.

Vrijeme je da Europska unija pokaže da njeni principi nisu samo diplomatske fraze, već konkretna obaveza prema ljudima. Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju da postanu ravnopravni građani Europe, tj. da su sigurni, zaštićeni i priznati.

EU mora djelovati odlučno, mora podržati reforme, ojačati vladavinu prava, nagraditi napredak i sankcionisati opstrukcije. Samo tako će njena obećanja imati težinu, a Europa biti vjerodostojna.

*Autor je profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba