Pusić: Direktor CIA-e došao je reći – "dosta je"; Čović reterirao prije, Dodik poslije posjete

"Mislim da je to odličan izbor. Imam veliko poštovanje za Burnsa", kazala je u januaru 2021. godine autoru ovih redaka Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova, prva potpredsjednica Vlade Hrvatske i ranija potpredsjednica Sabora RH povodom odluke američkog predsjednika Joea Bidena da za novog šefa američke obavještajne agencije CIA-e imenuje veterana američke diplomatije Williama Burnsa.

Razgovarao: Faruk Vele, za Radiosarajevo.ba

Smatrala je da će izbor diplomate kojeg i osobno dobro poznaje imati značajne koristi i za stabilnost regije.

Četiri godine kasnije opširno se govori i piše o prošlosedmičnoj posjeti Burnsa Sarajevu i državama regije, uz – kako primijećuju i tamošnji analitičari i slobodni mediji - naglašenu šutnju srbijanskih medija i zvaničnika o porukama člana Predsjedničkog kabineta Bijele kuće.

Amerika ne želi novu krizu na Balkanu

Pusić cijeli ovaj događaj znalački stavlja u širi međunarodni kontekst.

"Dakle, to su sve okolnosti koje, ja bih rekla, ukazuju na to da Amerika niti može niti želi dopustiti rasplamsavanje bilo kakve nove krize, odnosno još jedne krize na Balkanu, usred Europe. I mislim da je to bila funkcija Bursnovog dolaska u BiH, Srbiju i Kosovo, odnosno poruka Srbiji", govori Pusić.

Njezino mišljenje je da je ovaj trenutak vrlo značajan, te da se razlozi za Burnsov dolazak mogu dosta jasno vidjeti kada se u obzir uzmu okolnosti o kojima se radi:

"Prvo, sve je izglednije da će Donald Trump izgubiti izbore i da će Kamala Harris, to jeste demokrati, pobijediti na izborima u Americi. Burns je profesionalac, dakle nije stranačka osoba, ali jedna od njegovih glavnih karakteristika jeste da je ekstremno racionalna osoba. To ga čini nespojivim sa Trumpom i njegovom administracijom...", smješta Pusić u aktuelni kontekst izvjesnost da će Burns nastavljati obavljati dužnost.

Drugi faktor, prema Pusić, jeste činjenica da situacija Izrael-Gaza postaje sve opasnija i sve groznija.

"Netanyahu počinje de facto rat u Libanonu, i to će se morati vrlo brzo rješavati. Američko javno mnijenje vrši pritisak da se Amerika tu postavi nešto drugačije prema Netanyahuovoj vladi, iako je i Biden dosta kritičan prema Netanyahu za američke mogućnosti i za dosadašnje iskustvo sa američkim stavom. Ali to je zaista jedna situacija koja će za zahtijevati veliki američki angažman", dodaje sagovornica portala Radiosarajevo.ba.

Treći faktor, prema Pusić, jeste novi, umjereniji predsjednik Irana, Masud Pezeshkian.

"Iran je vrlo važan igrač, što se tiče cijele situacije na Bliskom i Srednjem istoku. Ne treba zaboraviti da je Burns bio jedan od glavnih pregovarača u mirovnom sporazumu između Irana, Amerike i Europe, koji je na kraju sam Trump razvrgnuo kad je postao predsjednik. Tako da Burns ima određeni i kredibilitet i, naravno, razumijevanje za situaciju u Iranu", dodaje.

"Smirite ovdje situaciju"

Četvrto. Prema Pusić, rat u Ukrajini je poprimio neke nove dimenzije ili neke nove karakteristike s ulaskom ukrajinske vojske na ruski teritorij, to jeste prenošenjem jednog dijela borbe na ruski teritorij.

"U tim uvjetima vidimo i da su Vladimir Putin i Rusija ušli u neku vrstu u prvom redu političke krize, s obzirom na tu de facto neočekivanu za njih situaciju. Neki znakovi da se američka politika prema Rusiji mijenja, da će Amerika tu zauzeti jedan odlučniji i što se rata u Ukrajini tiče, jeste hapšenje u Francuskoj Pavela Durova, osvivača i glavnog direktor platforme "Telegram", koja službi za propagandu, za komunikaciji u Rusiji", primijetila je dugogodišnja hrvatska političarka, publicistica i univerzitetska profesorica.

S druge strane, Pusić primjećuje spremnost Rusije da mijenja i osobađa političke zatvorenike iz svojih zatvora, "za koje se neke smatralo da je mala vjerojatnost da će ih ikada osloboditi".

Sagledavajući sve ove okolnosti Pusić ističe da je Bursn "sigurno došao sa vrlo ozbiljnim stavom".

"Zato neki kažu da se radi o "preventivnom posjetu" (beogradski NIN, op.a.). Nije sasvim preventivan. Jer neki od ovih nacionalističko-korumpiraških vođa već dosta dugo prave nered ili pokušavaju praviti nered. Ipak, činjenica da je Burns došao pokazuju da Amerikanci misle da to nije njihova vlastita inicijativa, nego ta su u to umiješani Putin i Rusija. Jer, inače ne bi dolazio Bill Burns! On je na vjerojatno jedan prilično uvjerljiv način - iako ne znamo što je točno rekao -  poručio: "Smirite ovdje situaciju". I objasnio toj cijeloj ekipi koja se tu igrala vatrom već nekoliko godina, da ne kažem i desetljeća, da je sada zaista dosta! I da će oni "posrpemiti" ove neke situacije koje su opasne za stabilnost Europe i koje mogu predstavljati točku ruske destabilizacije Europe. Mislim da je to poruka njegovog dolaska", kazala je.

Bitan znak

Odlazak u Prištinu, također, vidi kao vrlo jasan znak da se tu, također, više neće dozvoliti nikakvo zveckanje oružjem i pokušaj destabiliziranja Kosova.

"Vidjela sam jedan duhoviti komentar da kad se pojavi CIA ovdašnje vođe, dakle, cijelo njihovo rukovodstvo se učlani u "Žene u crnom". Dakle, postaju veliki borci za ljudska prava". Burnsov dolazak za sve koji se boje za stabilnost u našem dijelu svijeta, u našem dijelu Europe jeste jedan vrlo, vrlo dobar znak", uvjerena je Pusić.

Komentirajući reteriranje Milorada Dodika prema tvrdnjama da se tobože nikada nije zalagao za secesionizam (iako to zapravo radi više do 18 godina, op.ur.), te osvrćući se na pitanje može li lider SNSD-a poslije svega iskreno i dugoročno odustati od takve politike - Pusić odgovara protupitanjem:

"Kako ne bi mogao odustati?! Možete odustati od bilo čega. Mislim kao što je izmislio sve te stvari, tako ih može "odmisliti", ako mu se, da se pristojno izrazim, pokažu dovoljno snažni argumenti!  Mislim da je vidio neke argumente. Bill Burns niti je početnik, niti političar koji se kandidira na izborima, da ga je lako impresionirati. Da mu uopće treba neko zavaravanje. Nema ništa od zavaravanja! On vjerovatno bolje od Dodika šta Dodik radi, misli, ko je... Očito mu je rekao neke stvari koje su izazvale ovu njegovu (Dodikovu) reakciju", ističe sagovornica portala Radiosarajevo.ba.

Prema njezinom mišljenju, dobro da se neki ozbiljni ljudi malo pozabave tom cijelom situacijom.

"Zato što godinama su svi smatrali svi, odnosno svjetski političari da to nije tako ozbiljno, da to nije tako opasno, da je to samo  "topli zrak", samo riječi, da ništa se tu više neće dogoditi... Očito je ovaj Burnsov dolazak jedan znak da vrlo ozbiljni ljudi više ne misle tako, odnosno smatraju da je potrebno da se angažiraju. Jer ako se ne angažiraju, to lelujati. Huškačka politika u kombinaciji sa svjetskim kontekstom i sa ruskim angažmanom u ovom dijelu Europe - kao jednom području sa kojeg se može destabilizirati cijela Europska unija  - to bi moglo postati ozbiljno. I zaključili su da to treba prekinuti", naglasila je, te dodala:

"Mislim da sve reakcije pokazuju da je - za razliku od onog što smo do sada gledali - neki vrlo ozbiljni međunarodni faktori i međunarodni ljudi s ogromnim utjecajem, da su zaključili da ovdje treba situaciju na Balkanu i na Jugoistoku Europe treba situaciju smiriti i držati pod kontrolom kontrolom, jer da je to nacionalističko huškanje zapravo puno opasnije nego što su oni do sada to tretirali. I puno opasnije, ako ne globalno, onda svakako u kontekstu Europe".

Čovićevo popuštanje i CIA

Pusić je primijetila i znakovito reteriranje Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH u vezi s projektom "Južne interkonekcije", kojeg naziva strateškim projektom za BiH. Čović iznenada nudi "kompromis" u slučaju "BH Gasa".

"Može li se Čovićevo reteriranje dovesti u svezu s ovim potezom? Apsolutno! Dodik je reterirao nakon što je Burns bio u BiH, a Čović još i malo ranije. Apsolutno se može dovesti u vezu. Da ponovim, smatram da je to viša i značajnija posjeta nego, recimo, posjeta na najvišoj razini.  Predsjednici se nikad neće upuštati u razgovorima sa dužnosnicima iz zemalja koje posjećuju u neke detalje i finese različitih  projekata i aranžmana, a ljudi kao Burns - apsolutno hoće", zaključila je Pusić.

***

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba. Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.