Prof. dr. Emir Hadžikadunić: Šta će pobjeda Trumpa značiti za BiH?

Kakvu vanjsku politiku će Donald Trump voditi kao predsjednik u naredne četiri godine i koliko je realno da će njegovi lični stavovi prevladati nad drugim faktorima?

Šta njegova politika znači za Evropu, Balkan i Bosnu i Hercegovinu?

Piše: Prof. dr. Emir Hadžikadunić, za Radiosarajevo.ba

Znamo za izolacionističku politiku Donalda Trumpa iz njegovog mandata 2017-2020. Ta politika ne podržava evropske i euroatlanske integracije, a NATO smatra suvišnim i prevaziđenim.

Trump se protivi liberalnom intervencionizmu i, prema vlastitim riječima, ne želi čak ni braniti Evropu od agresivnih susjeda. Dodatno, njegova politika je nepredvidiva, što stvara dodatnu nesigurnost na globalnoj sceni.

Neizvjesna sudbina Ukrajine

Evropske liberalne demokratije su u strahu jer politika Trumpa potkopava sistem kolektivne sigurnosti. Izgledi da Ukrajina uspješno brani svoju teritorijalnu cjelovitost od ruske agresije sada su znatno smanjeni.

Secesionističke snage u BiH također dobijaju povoljniji raspored figura na geopolitičkoj šahovskoj ploči.

U nekim stvarima, Trump je bio uspješan u prvom mandatu. Izvukao je Sjedinjene Američke Države iz brojnih multilateralnih ugovora, uključujući Pariški sporazum, trgovinski sporazum s ASEAN-om, nuklearni sporazum s Iranom i pet država Vijeća sigurnosti plus Njemačkom. Politiku saradnje s Kinom uspješno je zamijenio politikom obuzdavanja (containmenta).

Međutim, uprkos svojim ambicijama, Trump nije uspio urušiti sistem kolektivne sigurnosti. NATO je opstao i postao još jači.

Bosna i Hercegovina nije bila previše u njegovom fokusu, niti će biti ni ovog puta. Iako postoje određene podudarnosti u političkim stavovima, Milorad Dodik je, ipak, dobio sankcije na početku Trumpovog mandata, i to uprkos tome što preferira Trumpa.

Opstao je Dejtonski mirovni sporazum sa svim elementima međuanrodnog intervencionizma.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba! 

Trumpu i izolacionistički pristup

Postavlja se pitanje zašto vanjska politika Trumpa nije bila uspješna u svemu?

Nije bila zato što u Sjedinjenim Državama postoji snažan državni aparat, vojni establishment, državni interes, State Department, lobističke grupe, kao i neka nepisana pravila ponašanja – nešto što se često naziva "dubokom državom".

Ove snage su uglavnom intervencionističke i liberalne, i imaju veliki uticaj na oblikovanje vanjske politike, što je otežalo Trumpu da realizuje svoj izolacionistički pristup.

U naredne četiri godine treba očekivati nastavak tenzija između Trumpa i "duboke države".  Ishod tih tenzija mogao bi značajno uticati na sudbinu mnogih evropskih država, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba