Neven Anđelić: Bošnjački Dodik
Piše: Neven Anđelić
Dva HDZ-a insistiraju na svim „hrvatskim“ ministarskim mjestima u budućoj federalnoj vladi dok se SDP-ov zahtjev na barem jednom takvom mjestu u nekim krugovima tumači kao tvrdoglavost njegovog vođstva ili pak kao lažni dokaz multietničnosti. Takvi kritičari međutim ne primjećuju da se u ovim pregovorima zapravo vodi posljednja bitka za mogućnost multietničke države u kojoj će građani živjeti gdje im to odgovara a ne gdje im je to propisano mirovnim ugovorom ili tihom sugestijom moćnika.
Međunarodni projekt-političari
Ukoliko dva HDZ-a dobiju sva ministarska mjesta kojima bi Hrvati bili na čelu to će značiti da SDP postaje bošnjačka stranka te da politički prostor u ovoj državi ostaje otvoren samo za etnički bazirane partije.
Ovo nije prvi put da krug utjecajnih inostranih političara podržan domaćim nacionalistima pokušava od Lagumdžije napraviti bošnjačkog Dodika. Kada su nedugo poslije uspostave postratne vlasti sastavljene od istih partija koje su vodile svoje narode tokom i prije rata, „stranci“ uvidjeli da je vlast sastavljena od takvih partija sklona samo degeneraciji sistema, pokušali su svakoj od nacionalističkih stranaka pronaći etničke alternative koje bi bila spremne međusobno sarađivati ali i čitati upute na engleskom jeziku.
Dodik je pristao i konzekventno postao najmoćniji čovjek u Republici Srpskoj. Cijena je bila odustajanje od sopstvenih ideoloških opredjeljenja, gaženje u ratu sačuvanog obraza i prihvatanje nacionalističke politike zajedno sa nacionalističkim članstvom.
Kod Hrvata je pokušana slična taktika s Ivom Komšićem i plejadom političara čiji utjecaj nije sezao znatno dalje od dvorišta njihovih kuća. Međunarodna zajednica je uprkos nedostatku izbornog legitimiteta ipak pokušala s ovom opcijom i zapravo su stranci bili prvi koji su ignorisali političku volju bosanskohercegovačkih Hrvata.
SDP kao multietnička opcija
Zlatko Lagumdžija tada nije pristao da postane alternativa isključivo bošnjačkim nacionalistima I tako je izgubio vlast ali je sačuvao mogućnost da SDP ostane multietnička opcija koja bi pod promijenjenim okolnostima mogla omasovljenom podrškom osvojiti vlast I zaustaviti dalji proces odumiranja države I stvaranja tri paralelna društva u Bosni I Hercegovini.
Takva mogućnost se napokon ponovno ukazala nakon posljednjih izbora ali kako je rezultat na samoj granici primjenjivosti u praksi postizborni pregovori postali su političko-diplomatska bitka za i protiv ne samo Bosne i Hercegovine već prosperiteta i razvoja društva i države.
SDP tvrdoglavo insistira na multietničnosti partije ali i primjene rezultata izbora gdje bi se poštovala jednakopravnost svih naroda ali istovremeno odbilo pravo nacionalnog ekskluziviteta. Kritičari ove partije i njenog lidera vide samo njegovu želju za vlašću zaboravljajući da ukažu na ozbiljnog političara koji nema takvu želju što je manje ozbiljan propust dok je potencijalno katastrofalan propust takve vrste kriticizma zapostavljanje činjenice da je ovo vjerovatno posljednja šansa za održavanje ideje multietničnosti prije nego što se tri odvojena društva definitivno utvrde i nastave proces degeneracije države.
Prigovori da je SDP bošnjačka stranka zbog masovnosti takvog članstva su uvijek dobro utemeljeni na brojkama ali to ne znači da im treba oduzeti šansu da omasove srpsko, hrvatsko i ostalo članstvo ne zbog brige oko jedne političke partije već zbog vjerovatno posljednje realne mogućnosti da u Bosni i Hercegovini „ostali“, Bošnjaci, Srbi i Hrvati mogu zajedno odlučivati o svojoj zajedničkoj sudbini.
Brojke često jesu surova stvarnost ali uporedimo SDP sa fudbalskom
reprezentacijom gdje je procenat nebošnjaka u selekciji Safeta Sušića manji od
udjela istih u Socijaldemokratskoj partiji. Da li je fudbalska reprezentacija
Bosne i Hercegovine ili Bošnjaka? Da li bi bila bolja da u njoj igra više Srba,
Hrvata i ostalih? Treba li je ukinuti dok se to ne ostvari? Ista stvar je i sa
SDP-om i zbog toga je jako bitno da Lagumdžija po drugi put odbije da postane
bošnjački Dodik te da ga „liberalna javnost“ u tome konačno podrži.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.