Jelena Kalinić: Sve što morate znati o virusu gripe

Dva smrtna slučaja od gripe AH1N1 zabilježena su posljednjih dana i u našoj zemlji uznemirila su brojne građane i otvorila niz pitanja. Koliko je gripa opasna, zašto se pojavljuje i zašto neki ljudi umiru od nje? Pomažu li vakcine i koje kategorije stanovništva bi se trebale podvrgnuti imunizaciji? 

S ovim pitanjima kontaktirali smo Jelenu Kalinić, bloggericu zbog koje volimo nauku, zamolivši je da nas uputi u specifičnosti virusa gripe. Jelenin odgovor donosimo u nastavku: 

Piše: Jelena Kalinić, Quantum of Science za Radiosarajevo.ba  

Ono što mi poznajemo kao gripu zapravo su simptomi infekcije virusom influence. Eh, sad problem je u tome što virusi niti su živa bića, niti su neživa tvar, nego su zapravo samo molekule DNK ili RNK koje su „obmotane“ proteinskom kapsulom. Zbog toga što virusi nisu ćelije, oni, da bi opstali, moraju inficirati neku ćeliju i onda se tek nakon toga virus može replicirati. 

Obično se na virus gripe i na infekcije ovim virusom gleda kao na nešto bezazleno. U našem narodu često vlada zabuna šta je gripa, a šta prehlada. 

Naime, obje bolesti su virusne, samo što su simptomi prehlade znatno blaži – nema onih bolova, malaksalosti, temperature i groznice kao kod infekcije gripom. 

Ne liječite gripu antibioticima!

Međutim, mnogo je gore to što naš svijet često nije svjestan toga da je gripa virusno oboljenje te postoji to jedno insistiranje na samoinicijativnom liječenju gripe antibioticima, lijekovima za bakterijske infekcije. Naravno, sve što izaziva bolest u našem narodu je „bacil“, pa je, po toj logici, svejedno da li antibioticima liječimo bakterijsku ili virusnu infekciju. 

Međutim, upravo zbog prekomjerne upotrebe antibiotika, i to tamo gdje oni nisu neophodni, danas se svijet suočava s ogromnim problemom – antibiotici postaju neučinkoviti jer su bakterije razvile otpornost prema njima. Naravoučenije – ne liječite gripu antibioticima. 

Kada gripa postaje fatalna? 

Ipak, treba naglasiti kako gripa nije bezazleno oboljenje. Temperatura i groznica iznure organizam, naročito ako se radi o djeci i starijim osobama, ali nisu rijetki slučajevi ni da osobe mlađe i srednje životne dobi jako teško prebole gripu. 

Nažalost, nisu rijetki slučajevi ni da se gripa iskomplicira, recimo, upalom pluća, niti da bolesnik podlegne ovoj bolesti. Zapravo, bolesnik je toliko iscrpljen groznicom, dehidriran, da organizam ne može pravilno odgovoriti na toliki napor i uspostaviti ravnotežu. Tada gripa postaje fatalna.

Naravno, imunizacija, tj. pravovremena vakcinacija protiv virusa je najbolja prevencija protiv infekcija. 

Kada kažemo „najbolja“ svjesni smo činjenice da ne postoji samo jedan virus gripe, nego postoje najmanje tri soja virusa – A, B i C, mada neki govore i o četiri soja virusa. 

Virusi A su najopasniji

Upravo su virusi iz soja A i najopasniji. No, čak se ni tu ne radi o jednom podtipu virusa – postoje virusi A H1N1, H1N2, H5N1 i još mnogi drugi. Ono što zovemo „španska“ ili svinjska gripa, zapravo je jako virulentan soj AH1N1. Upravo stoga što postoji jako veliki broj sojeva virusa, koji se razlikuju u određenim nijansama građe kapsule, moguće je da se vi cijepite standardnom vakcinom protiv gripe, ali da vas zarazi neki drugi soj. 

Ipak, tada ne treba govoriti da vakcinacija nije efikasna jer oni koji su vakcinisani, čak i ako obole zbog infekcije nekim drugim sojem, imat će blažu infekciju i bolju prognozu. Upravo treba insistirati na vakcinaciji kategorija koje imaju slabiji imunitet – starijim osobama, djeci i osobama koje su prirodno sklonije gripi. 

U historiji nisu nepoznate velike epidemije gripe. Prije epidemije svinjske gripe 2009. i nekoliko eskalacija ptičije gripe,  kojima smo čak i mogli svjedočiti, prateći izvještaje u medijima, nekoliko velikih epidemija je pogodilo Evropu – epidemija izazvana H1N1 1918. te one izazvane H2N2 u Aziji 1958. i u regiji Hong Konga 1968. koju je uzrokovao H3N2 soj. Svaka od ovih epidemija odnijela je milion života. 

Zašto se zovu "ptičija" i "svinjska"?

Ove gripe, koje su poznate kao ptičija i svinjska, naročito su opasne jer se prenose sa životinja na ljude jer je virus mutirao tako da je postao zarazan i za ljude. 

Inače svi virusi, kada mutiraju tako da mogu inficirati i neku drugu vrstu, za tu vrstu postaju naročito opasni jer nema evolutivnih prilagodbi imunog sistema koji bi mogao onda adekvatno odgovoriti na novi antigen tj. virus. 

Zapravo, virus „zaskoči“ nepripremljenog domaćina i onda razara organizam brzinom većom nego što organizam može da se suprotstavi infekciji. Ne treba zaboraviti kako je gripa kapljična infekcija te se stoga može jako brzo širiti i jednom kada epidemija zahvati neki region, užasno je teško kontrolirati situaciju. 

Imunizaciju bi trebalo popularizirati

Zato treba insistirati na pravovremenoj vakcinaciji, ali i na vakcinaciji stoke i peradi u regionima koji imaju visok rizik pojave virusa te na pojačanim pregledima na aerodromima. 

Nažalost, vrlo malo ljekara porodične medicine insistira na vakcinaciji protiv gripe. Mnogima pacijenti trebaju izraziti želju da se vakcinišu, umjesto da oni ponude tu mogućnost. Ja nikada nisam imala gripu, ali ću se vakcinisati kada budem starija!