Iza malih ekrana: Sjećanje na ZOI 84. iz novinarskog ugla

Radiosarajevo.ba

Knjiga produkcije ZOI 84 je dokumentovano faktografsko svjedočanstvo o do tada najvećem novinarsko-produkcionom poduhvatu, u kome je učestvovalo više od 1000 zaposlenih na tadašnjoj RTV Sarajevo

Piše: Tatjana Udovičić

EYOF 2019 budi sjećanja na ZOI 84. Mnogo je toga rečeno i ispisano o sarajevskoj Olimpijadi, koja je ušla u historiju olimpijskog sporta po mnogo čemu. Bile su to prve Igre organizovane u jednoj socijalističkoj zemlji, prve Igre u mandatu Huana Antonia Samarana, Igre sa do tada rekordnim brojem učesnika, brojnim oborenim takmičarskim rekordima...

Slike ZOI 84 obišle su svijet, preko TV ekrana stigle su na svih pet kontinenata. A šta se tih februarskih dana 1984. godine dešavalo iza kamera?

Još ima živih aktera – novinara, reportera, režisera, kamermana, tonaca... koji mogu evocirati sjećanja, ali riječe lete, a zapisano ostaje. A sve je zapisano u Knjizi produkcije XIV zimskih olimpijskih igara. Ova knjiga predstavlja dokumentovano svjedočanstvo o do tada nezamislivom novinarsko-produkcionom poduhvatu. Svaka kamera, svaki mikrofon, komentatorska kabina, svaki režiser, reporter, novinar, organizator... sve je tu, crno na bijelo.

Zahvaljujući ljubaznosti Sarajlije Zorana Udovičića, tadašnjeg direktora Direkcije JRT za RTV pokrivanje ZOI 84, koji već tri i po decenije čuva ovo novinarsko blago, otkrivamo zanimljive detalje.

Knjiga produkcije XIV zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. usvojena je 13. januara 1984. godine. Pripremana je pet godina.

“Ova knjiga produkcije je rezultat naših višegodišnjih dogovora. Ona je osnova našeg zajedničkog rada. Iluzorno je misliti da knjiga produkcije može obuhvatiti sve što je u pet godina priprema dogovoreno i verificirano na našim sastancima, odborima, komisija, seminarima, štabovima. Ali se mora znati da ona obuhvata bitno: naša zajednička, dogovorena opredjeljenja, naše zajednički dogovorene principe rada. Iz toga proizilazi istina koje moramo svi biti svjesni u svakom trenutku – ova knjiga je osnov za naš rad, ona je osnov našeg ponašanja, našeg reagiranja, naše suradnje u svakom djeliću složene programsko-produkciono-tehničke operacije ZOI 84.”

U 24 poglavlja, na 104 stranice teksta kucanog pisaćom mašinom, isplaniran je svaki, i najmanji tehnički, programski, novinarski, reporterski detalj radio-televizijskog praćenja takmičenja i pratećih olimpijskih događaja.

“RTV pokrivanje ZOI 84 je par ekselans parada tehnike i trebalo bi da bude remek djelo naših tehničkih eksperata”, zapisano je u Knjizi produkcije.

I tako je i bilo. Da bi se ostvarilo RTV pokrivanje ZOI na nivou svjetskih standarda i realizovao kvalitetan radio i TV program, svi tadašnji jugoslovenski RTV centri udružili su ljudske i tehničke kapacitete. Na realizaciji RTV programa bilo je angažovano više od 2000 radnika JRT, od toga oko 1000 zaposlenih na RTV Sarajevo. Na borilištima su bila angažovana 22 reportažna kola sa 106 kamera i još 25 portabl kamera, 30 magnetoskopa, 489 komentatorskih uređaja, 70 reporterskih magnetofona, 10 tonskih miks-pultova, 220 mikrofona, 51 mobilni link, razvučeno je više od 100 kilometara kablova.

Tehnički resursi su bili na raspolaganju ne samo domaćim novinarima, reporterima, režiserima, kamermanima, toncima...nego i svim svjetskim novinarskim ekipama.

Članice Evrovizije su na ZOI poslale 527 novinara, a Intervizije 122...Za SAD i Portoriko ZOI će pratiti ABC sa 750 članova ekipe. Kanadski TV konzorcij CTV/TVA/CBC dolazi sa 210 članova, NHK iz Japana prati igre sa 50 članova...Ukupno: više od 1600 novinara, realizatora, organizatora, tehničara” - navode se u Knjizi produkcije brojni organizacioni detalji.

TV kamerama je bilo pokriveno osam borilišta – Bjelašnica, Igman Malo polje, Igman Veliko polje, Trebević, Skenderija hala, Zetra hala, Zetra pista, Jahorina. Na TV ekranima je iz dana u dana emitovano i proglašenje pobjednika na platou Skenderije, sva proglašenja pobjednika u Zetri, te press konferencija u Domu mladih. Koliko je breme odgovornosti i profesionalne novinarske želje da se u svijet pošalje što bolja i ljepša slika bilo utkano u tadašnje medijske profesionalce svjedoče i, za današnje vrijeme možda suvišne napomene iz Knjige produkcije:

“Panoramska kamera na PTT tornju na Trebeviću pored bogatih kadrova sarajevske regije može predstaviti i ciljni prostor na Trebeviću, kompleks Zetre, Skenderije, Jahorinu, Bjelašnicu, staru Baščaršiju, te moderno Mojmilo i Dobrinju. Panoramska kamera na dimnjaku na Zetri može da predstavi stazu za bob i sankanje na Trebeviću, a pogotovo uveče jedan dio Sarajeva i dakako arhitektonski interesantnu fasadu hale Zetra sa karakterističnim osvjetljenjem. Startno ciljni prostor na Velikom Polju vidi se sa kamerom sa vrha Bjelašnice.”

Maksimalna novinarska spremnost se podrazumjevala, ali i spremnost cijele ekipe iza kamere:

Dužnost je reditelja, a pogotovo kamermana da prije početka ZOI prisustvuju oficijelnim i neoficijelnim treninzima pojedinih ekipa i pojedinaca, da bi njihovu taktiku, navike dobro zapamtili….Nije u pitanju samo dobro poznavanje pravila takmičenja, poznavanje favorita, u pitanju je i osjećaj i cjelokupno poznavanje jednog zimskog olimpijskog sporta. Šta znači borba sa štopericom, a šta ‘borba sa takmičarom’”.

Do koje mjere je ozbiljno i profesionalno shvaćen i organizovan zadatak RTV medijskog praćenja Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine svjedoči i činjenica da Knjiga produkcije sadrži nacrtane mape pozicija svake kamere, svake komentatorske pozicije, šematski prikaz instalacija, kablova, raspored i sastav novinarskih ekipa...A imali su samo jedan cilj:

“Mi nemamo drugog zadatka niti drugih želja nego da ljudima na pet kontinenata približimo ZOI 84. na najbolji, najsuvremeniji i najneposredniji način.”

I uspjeli su. Neka se ne zaboravi.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak