Ivan Trajković: Ko može da zamijeni Vladimira Putina?

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Vladimir Putin je na raznim političkim funkcijama u Rusiji gotovo 30 godina - i to neprekidno. Od lokalne vlasti Sankt Peterburga, preko federalnih službi bezbjednosti, do decenijskog smjenjivanja na mjestu predsjednika i premijera sa Dmitrijem Medvedevim.

Putin se, očekivano, nada i novom mandatu predsjednika Ruske Federacije na izborima koji bi trebalo da se održe naredne godine.

Piše: Ivan Trajković, za Radiosarajevo.ba

Ipak, sve je više i pripadnika tvrde struje kako u samom Kremlju, tako i u bezbjednosnim službama, od kojih su mnogi bili i Putinovi savremenici i u KGB-u i u vrijeme Borisa Jeljcina, a koji smatraju da je tri decenije na vlasti - više nego dovoljno.

Da li Putin koristi botoks?

Čini se da ovakvi kritičari unutar Kremlja imaju i djelimičnu podršku biznis elite Rusije. Ruski oligarsi su od početka agresije na Ukrajinu izgubili najmanje 110 milijardi dolara, uz još oko 440 milijardi dolara zamrznutih sredstava širom svijeta.

Ekonomisti unutar EU procjenjuju da ako se agresija nastavi i ove godine, te ne dođe do neke vrste mirovnih pregovora, ruski oligarsi (njih oko 350) će izgubiti čak između 580 i 800 milijardi dolara.

Najbogatijih deset ruskih biznismena ukupno imaju lično bogatstvo od oko 380 milijardi dolara, ali je ova brojka trenutno pod znakom, pitanja budući da su mnogima u proteklih godinu dana zaplijenjene brojne jahte, nekretnine, automobili i umjetnička djela.

Mnogi od njih su još u prvim mjesecima agresije pokušali da prodaju akcije ili čak čitave kompanije, koristeći 'kćerke firme' u UAE, Luksemburgu i na Kipru, što nije bilo moguće u velikom broju slučajeva zbog sankcija Američkog ministarstva finansija.

Sredinom prošle godine, na ruskim internet forumima i desničarskim portalima, pojavili su se tekstovi koji su navodili da 'dok naši borci ginu u Ukrajini, sam Putin dvaput nedjeljno ide na terapije kiseonikom koje ga podmlađuju, te redovno koristi botoks'.

U isto vrijeme, u evropskim medijima su se pojavile (opet nepotvrđene) informacije kako Putin boluje od raka, tačnije rijetke vrste leukemije, te da 'ima najviše još godinu dana života'.

Ovakve informacije su često širili i 'ruski botovi', tj. lažni nalozi na društvenim mrežama. Veliki broj novinara i analitičara u Rusiji smatra da iza ovakve kampanje zapravo stoji 'glavni bot Rusije' - Jevgenij Prigozin.

Ovaj ruski oligarh se u više navrata 'pohvalio' ruskim medijima kako 'on zapravo stoji iza velike ruske onlajn kampanje proteklih godina, te da je finansirao nekoliko fabrika botova i lažnih vijesti'.

Prigozin je također osnivač i šef 'Wagner Grupe', privatne bezbjednosne kompanije 'vojnika za novac', koja je prije Ukrajine ratovala i u afričkim državama, te u Siriji i Libiji.

Prigozin veoma često kritikuje i sam vrh Kremlja (doduše, ne i samog Putina), a naročito visoke vojne zvaničnike i generale ruske armije. On ih je u više navrata nazvao 'veleizdajnicima', navodeći da ruska glavna komanda i vojna služba GRU 'namerno daju pogrešne informacije borcima iz Wagner grupe ma terenu'. Zbog ovoga je nedavno Prigozinu zabranjen ulaz u Rusko ministarstvo odbrane, kao i u sam Kremlj.

Prigozin je nedavno zbog ovakvih izjava 'sklonjen' i iz bliskog kruga Putinovih saradnika, iako ga se Vladimir Vladimirovič još uvijek upotpunosti ne odriče, prije svega zbog mogućnosti da borci iz 'Wagnera' na terenu učestvuju u najopasnijim akcijama, koje ruske snage zbog mogućih negativnih odjeka u ruskoj javnosti - izbjegavaju.

Jedna fotelja, mnogo kandidata

Prije početka ruske agresije na Ukrajinu, 2020 i 2021 godine , ruski mediji su 'opipavali puls nacije' navodima da 'iako Putin ne ide nigdje, postoji nekoliko veoma dobrih zamjena za mjesto predsjednika'. Najčešće se navodilo ime Sergeja Šojgua, sadašnjeg ministra odbrane Ruske Federacije.

Šojgu je stari Putinov saveznik, i neko u koga vrh Kremlja ima dosta povjerenja. Iako se i on sam suočio sa optužbama za 'nekompetentnost' za vođenje akcija u Ukrajini, nakon smjene više istaknutih generala, kritike su utihnule, a Šojgu je konsolidovao svoju moć u Ministarstvu odbrane.

Također, on je veoma često i oštriji od samog Putina u svojim izjavama, naročito onim uperenim ka NATO i zapadnim zemljama. Ruski analitičari ovo vide kao 'siguran znak da se Šojgu snažno preporučuje eliti u Kremlju, kao i desnim ideolozima'.

Ipak, javnost nije naklonjena šefu ruske armije, prije svega zbog prikrivanja stvarnih gubitaka na ukrajinskom frontu. Pored Šojgua, tu je i 'vječiti zamenik' Dmitrij Medvedev. On je i neko ko je više od decenije doživljavan kao 'prozapadni' ruski lider, veoma često se sastajući sa evropskim i američkim političarima.

Ipak, od početka agresije i Medvedev je značajno zaoštrio svoju retoriku, u više navrata čak i prijeteći 'upotrebom nuklearnog oružja, ako Rusija bude direktno ugrožena'. Jasno je da su ovo zapravo Putinove riječi, koji agresiju naziva 'specijalnom operacijom na koju je Rusija jednostavno bila primorana'.

Sada je i vrh Kremlja primoran da traži, ako ne zamjenu, onda barem novi tim koji bi ublažio Putinove neskrivene ambicije - da 'povrati nekadašnju rusku slavu', zapravo - uticaj u republikama nekadašnjeg SSSR-a.

Također, jasno je da će i SAD i Evropa imati velikih problema da uopšte naprave bilo kakav dogovor sa Putinom, koga liberalni političari i ideolozi u zapadnim zemljama već vide 'u Hagu, kao nekadašnjeg jugoslovenkog predsjednika Slobodana Miloševića'.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba