Faruk Hadžić: Recesija u Njemačkoj - posljedice u Bosni i Hercegovini

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Njemačka je u recesiji – vijest je koju su mnogi portali prenijeli posljednjih dana. Vijest koja većinu ekonomista nije iznenadila, jer je bilo očekivano da će tokom ove godine doći do pada ili usporavanja ekonomske aktivnosti širom zemalja Evropske unije, kao posljedica podizanja nivoa kamatnih stopa.

Da bi se razumjela pozadina trenutne situacije i uticaja na Bosnu i Hercegovinu, potrebno je prvo objasniti razliku između recesije (pada) i usporavanja ekonomske aktivnosti. Sastavni dio kretanja ekonomije jedne zemlje jeste da tokom određenog vremenskog perioda ima faze uspona ili rasta ekonomije i faze pada, do kojih dolazi zbog različitih faktora.

Piše: Doc. dr. Faruk Hadžić za Radiosarajevo.ba

Razlozi nastanka ekonomskih kriza su različiti, ali za pojedine krize se može predvidjeti razvoj događaja na osnovu prethodnih kriza, ako su uzroci naravno slični. Pojedini uzroci trenutnog rasta cijena su se desili i tokom '70ih godina prošlog vijeka, kroz prvi i drugi naftni šok.

Problemi u dostupnosti nafte na svjetskom tržištu su danas bili okidač za jači i brži rast cijena, što je izazvalo veću inflaciju, za što se krenuo koristiti lijek zvani podizanje kamatnih stopa. Kao i svaki lijek, koji rješava jedan problem, dovodi i do nastanka drugog problema, a to je recesija ili pad ekonomske aktivnosti.

Napravit ću mali prikaz šta je recesija ili pad ekonomske aktivnosti, a šta je usporavanje ekonomije. Iako ne postoji jasna definicija šta je recesija, većina ekonomista se slaže da je u pitanju pad ekonomske aktivnosti u dva uzastopna kvartala, upravo ono što se u Njemačkoj sada dogodilo. Kako bih to jednostavno preveo na obični jezik razumljiv građanima, to bi značilo kao da u jednom mjesecu zaradite 1.000 KM, pa onda u narednom 950 KM, te onda u trećem 900 KM.

Dakle, kada poredite uzastopni period, imate pad ekonomske aktivnosti. Ako ovaj period potraje duže vremena, onda se govori o ekonomskoj depresiji. Sa druge strane, usporavanje ekonomije je kada imate rast, ali taj rast je značajno manji nego što je bio prethodnih godina i kao takav gotovo da se ne može osjetiti. Ako vam je recimo plata rasla sa 1.000 KM na 1.100 KM, pa onda na 1.200 KM, vi osjetite taj porast. Kod smanjenog ili usporenog rasta, plata će vam sada rasti recimo sa 1.200 KM na 1.210 KM, što je vrlo mali rast i kao takav za vas nije značajan. Upravo će se ove godine nešto slično desiti i u Bosni i Hercegovini, da će taj rast biti tako beznačajan da se neće ni osjetiti, a posljedice su zbog pada ekonomske aktivnosti kod naših bitnih vanjskotrgovinskih partnera.

Često dobijem pitanje, kako će se recesija i pad aktivnosti u Njemačkoj ili Italiji odraziti na našu državu i kako je to uopšte moguće? Razlog je jednostavan. Mi smo mala otvorena ekonomija sa nekoliko tržištem od nekoliko miliona stanovnika. Kada bi se naša preduzeća usmjeravala samo na domaće tržište, prvo, možda ne bi uopšte imali tržište i plasman svojih proizvoda i drugo, imali bi skroman prihod, a time i mogućnost za razvoj. Recimo, značajan broj naših preduzeća proizvodi dijelove za automobilsku industriju, što bi značilo, da je fokus samo na domaće tržište, ne bi bilo uopšte proizvodnje, jer u Bosni i Hercegovini nažalost nema preduzeća koja se bave proizvodnjom automobila. Upravo zbog toga, usmjeravajući se za strano tržište, preduzeća su se krenula razvijati, zapošljavajući naše radnike, koji bi u suprotnom imali teškoća za pronalaskom bilo kakvog zaposlenja.

Preduzećima u Njemačkoj i Italiji, opet trebaju pouzdani dobavljači i partneri i pronašli su ih na našem tržištu, posebno nakon pandemije Covid-19, kada su mnogi krenuli da napuštaju tržišta Kine i pronalaze dobavljače na području Zapadnog Balkana. Recimo, u 2019. godini, prije samog izbijanja pandemije Covid-19, izvoz iz Bosne i Hercegovine u Njemačku je iznosio 1,67 milijardi KM. U 2021. godini, nakon što je krenuo oporavak, izvoz je narastao na 2,1 milijardu KM, a u prošloj godini na čak 2,7 milijardi KM. Slično se desilo i sa Italijom, gdje izvoz porastao sa 1,3 milijarde KM u 2019. godini, na 1,6 milijardi KM u 2021. i 2 milijarde KM u 2022. godini. Ovdje vidimo da je došlo do rasta potražnje u tim državama, što je bio razlog za većim izvozom iz naše države. Upravo kroz veći izvoz, dolazi do novog zapošljavanja, jer je potrebno odgovoriti svim zahtjevima tržišta, dolazi novac u Bosnu i Hercegovinu, koji se onda troši, a od toga dio naravno ide i državi kroz veće prikupljanje poreza, što je osnova da i penzioneri dobiju više novca za penzije. Blizina Evropskoj uniji je ključna za našu trgovinsku razmjenu, jer od 17,9 milijardi KM ukupnog izvoza iz Bosne i
Hercegovine, 13,2 milijarde KM ide u Evropsku uniju.

Sada je na scenu došao obrnut smjer. Kao što veća potražnja za našim proizvodima povećava izvoz, a time i našu ekonomsku aktivnost, tako i pad međunarodne potražnje dovodi do uticaja na našu ekonomiju. Kao posljedica visokog nivoa rasta cijena – inflacije, posebno u dijelu energenata i hrane, države širom svijeta su krenule sa podizanjem kamatnih stopa. Logika iza ovog poteza je da će kroz podizanje kamatnih stopa novac biti „skuplji“, te da će zbog toga krediti biti manje atraktivniji. Posljedica je manje otvaranje novih radnih mjesta, te smanjenje potražnje za različitim proizvodima.

Podizanje kamatnih stopa i generalno veći izdaci za hranu, smanjuju potrošački optimizam, a to znači da svako od nas možda manje troši i vodi računa gdje mu se novac usmjerava. Ako recimo manje trošimo sada novca za određene proizvode, to će dovesti do pada potražnje za njima, a u
konačnici će to značiti manje prihode za preduzeća. Ako uzmemo opet primjer auto industrije, to znači da ako dolazi do pada potražnje za kupovinom automobila u Njemačkoj, jer su krediti sada znatno skuplji, oni će ih naravno manje proizvoditi, a zbog manje proizvodnje, manje će naručivati dijelova za automobile iz Bosne i Hercegovine. Zbog smanjenja nivoa narudžbi, naša preduzeća će naravno proizvoditi manje proizvoda, a time naravno u toku mjeseca manje i izvoziti, što će značiti manje prihode. Manji prihodi će značiti teškoće za isplate plata i poreza prema državi, tako da neće biti potrebe za svim zaposlenim radnicima i neki će dobiti otkaz. Ti što su dobili otkaz, sada će ići na teret državi, tražiti naknade za nezaposlene i sada država ima veće izdatke, a manje prihode, jer su ti radnici do jučer radili i zarađivali novac i državi plaćali poreze i doprinose, a sada to ne rade, već od države uzimaju naknade.

Ovaj scenarij se mogao i pretpostaviti, da će se sa inflacijom morati boriti na način da se podižu kamatne stope, što će opet dovesti do toga da se inflacija pobijedi, ali uz druge probleme koji su nastali. Zbog toga je struka već prošle godine upozorila da nam dolazi recesija, a u najboljem slučaju usporavanje ekonomske aktivnosti. Dolazak recesije ima i psihološki aspekt, jer se u tom periodu, zbog straha i neizvjesnosti, građani još više suzdržavaju od potrošnje, što onda stvara još veće ekonomske probleme. Iako svaka recesija nije ista po intenzitetu i dubini, sama njena najava izaziva strah i neizvjesnost. Zbog toga mnoge države pokušavaju uticati na očekivanja stvarajući ona pozitivna, kako se ne bi narušio potrošački optimizam.

Njemačka je nedavno ušla u recesiju, jer su imali uvezana dva uzastopna kvartala pad ekonomske aktivnosti, koji nije toliko velik niti približno dubok kao što je to bio slučaj na početku pandemije Covid-19. U prvom kvartalu ove godine je pad iznosio -0,4%, najviše zbog pada potrošnje i smanjenja industrijske proizvodnje. Podaci za ovu godinu pokazuju da je u prva četiri mjeseca ove godine izvoz iz Bosne i Hercegovine pao za oko 100 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine, ali samo u aprilu je izvoz bio manji za 209 miliona KM, što je poprilično veliki pad za jedan mjesec. Posljedica je to značajnog pada izvoza u Italiju, koji je na 70% izvoza od prošle godine, dok je nivo izvoza u Njemačku zadržan.

Naš najveći problem u Bosni i Hercegovini jeste što imamo i dalje nisku osnovicu za obračun nivoa ekonomske aktivnosti što bi značilo da je za nas i ovo usporavanje ekonomske aktivnosti kao da smo doživjeli pad, jer jednostavno ne možemo osjetiti pozitivne efekte.

Ova kriza koja polako dolazi i koja je već stigla u Njemačku, ne bi trebala biti oštra i duboka kao pandemija Covid-19, barem iz današnje perspektive, ali bi se mogla osjetiti tokom ove i možda naredne godine kroz spori oporavak. Da li se treba pretjerano plašiti? Za sada ne, ali zato treba biti oprezan i reagovati sa mjerama pomoći ako bude potrebno.

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba