Erdin Kadunić: Njemački Zeleni pred izazovima - Stranka traži novi kurs do izbora 2029.

Njemačka stranka Zeleni (Bündnis 90/Die Grünen), koja je u proteklim godinama igrala ključnu ulogu u saveznoj vladi, sada se suočava s dubokom krizom identiteta i strategije.

Piše: Erdin Kadunić*, za portal Radiosarajevo.ba

Nakon što su na europskim izborima 2024. pretrpjeli ozbiljne gubitke, povratak u opoziciju ih je primorao na unutrašnju refleksiju. Vrh stranke priznaje: vrijeme je za ozbiljne promjene.

U javnosti se pojavio interni strateški dokument u kojem su pobrojane ključne greške koje su, po mišljenju liderki stranke, dovele do političkog pada. Dokument su potpisale kopredsjednice parlamentarne frakcije Zelenih, Britta Haßelmann i Katharina Dröge, koje pozivaju na novi početak u pripremi za saveznu izbornu 2029. godinu.

Ovo je uvid kakav stranke u Bosni i Hercegovini, pa ni regiji do sada nikada nisu pokazale, pa bi naše "bezgrešne političke elite" iz njemačkog iskustva mogle ponešto i naučiti.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba! 

Pet strateških grešaka Zelenih – i šta sada?

1. Previše tiho u koaliciji – "Nismo uzvratili napade"

Zeleni priznaju da su tokom vladajuće koalicije sa Socijaldemokratskom partijom Njemačke (SPD) i Slobodnom demokratskom partijom Njemačke (FDP) bili suviše suzdržani u komunikaciji. Kampanje iz redova opozicione Hrišćansko-demokratske i Hrišćansko-socijalne unije (CDU/CSU) protiv tzv. "rodnog jezika" ili navodne obavezne ugradnje toplotnih pumpi prošle su bez ozbiljnog otpora.

Umjesto da odlučno stanu u odbranu svojih stavova, Zeleni su, kako sami priznaju, "šutjeli predugo". Time su, smatraju mnogi, prepustili javni diskurs populistima. Strategija za budućnost glasi: jasnije komunicirati, odlučnije braniti principe.

2. Slaba komunikacija političkog zaokreta – "Nismo objasnili zašto"

U odnosu na prethodne godine, Zeleni su napravili zaokret u politici prema naoružanju i vojnim ulaganjima – posebno u kontekstu podrške Ukrajini. Međutim, mnogim biračima nije bilo jasno zašto stranka, nekada poznata po mirovnoj politici, sada podržava značajno jačanje Bundeswehra.

"Ovaj zaokret nismo dovoljno objasnili narodu", priznaje Dröge. "Promjena kursa nije sporna – sporna je tišina koja ju je pratila". U budućnosti, svaka suštinska promjena mora biti transparentno i proaktivno objašnjena.

3. Imidž elitne stranke – "Građani nas ne osjećaju u svakodnevnici"

Treća greška pogađa samu srž političkog imidža Zelenih. Stranka se sve više percipira kao elitistička, orijentisana prema globalnim i apstraktnim temama, dok se udaljava od životne realnosti običnih građana.

"Kada ljudi pomisle na Zelene, pomisle na klimu, mir, demokratiju. Ali rijetko na školu, javni prijevoz ili cijenu kruha", stoji u internom dokumentu.

U narednom periodu, Zeleni žele više naglasiti angažman za konkretne lokalne probleme – bolje školstvo, dostupnije bazene ljeti, čistije ulice. Politička vizija mora imati dodir sa svakodnevicom.

4. Defanzivan pristup klimatskoj politici – "Nismo više bili lideri"

Iako je borba za zaštitu klime zaštitni znak Zelenih, u posljednjoj izbornoj kampanji ta tema nije igrala centralnu ulogu. Za razliku od izborne 2021. kada su dominirali zelenim temama, u 2024. godini stranka se povukla – vjerovatno zbog straha od otpora birača.

Haßelmann i Dröge priznaju da je stranka izgubila političku inicijativu u svom najjačem domenu. "Klimatske promjene znače i promjenu životnih navika. To nismo imali hrabrosti jasno reći", navode. U narednim kampanjama cilj je vratiti se na čelo klimatskog diskursa – i to s novom, hrabrijom retorikom.

5. Neprecizno predstavljanje u javnosti – "Ko govori za Zelene?"

Nakon što su se iz javnosti povukli bivši lideri poput Roberta Habecka i Annalene Baerbock, stranka je izgubila jasne figure koje je predstavljaju prema vani. Andrea Römmele, politička analitičarka, kaže da Zeleni moraju definisati nova lica i glasove, koji će uvjerljivo komunicirati poruke stranke.

Pored toga, stranka se mora tematski proširiti: pored klime, jače pokrivati i teme migracije, geopolitike i socijalne pravde. To su, smatraju mnogi, ključne dimenzije koje moderni birači očekuju. "Zelenima mora uspjeti povezivanje klime s migracijom i socijalnim pitanjima", kaže Römmele.

Pritisak s lijeva – i nedoumice unutar stranke

Zeleni se ne suočavaju samo s vanjskom konkurencijom, već i s unutrašnjim tenzijama. Lijevo orijentirani članovi stranke, posebno iz omladinskog krila (Grüne Jugend), sve više traže distancu od kompromisa sa FDP-om i "mekanih" stavova prema policiji i socijalnoj politici. U Berlinu stranka Ljevica (Die Linke) već ima jači utjecaj u progresivnim sredinama, s 19% podrške.

Vrijeme za novo pozicioniranje

Zeleni žele pokazati da uče iz grešaka i da nisu "vječna opoziciona partija". Interna obnova, jasnija komunikacija i nova tematska širina trebali bi otvoriti put ka povratku povjerenja birača. No, hoće li do 2029. uspjeti – ostaje da se vidi. "Na kraju, morate imati ambiciju da uvjerite cijelu zemlju", poručuje Katharina Dröge iz Berlina.

*Autor je njemačko-bosanski politikolog

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba