Edin Subašić: Bakir umjesto Bakira

Kongres Stranke demokratske akcije (SDA) proteklog vikenda u sarajevskoj Zetri, očekivano i nažalost, nije donio katarzu i iskorak iz blata korupcije, pokroviteljstva kriminal(cim)a i političke neprincipijelnosti, ograničenosti i destruktivnosti.

Piše: Edin Subašić, za portal Radiosarajevo.ba

Promjena nije bila poželjna samo za SDA. Apsurdno, ali i probosanski blok stranaka, unutar i izvan "Trojke", također će osjetiti posljedice, jer su i definitivno ostali bez potencijalnog saveznika u vrlo turbulentnim vremenima. Reizbor "Bakira umjesto Bakira" na čelu stranke proizvest će niz posljedica političke i sigurnosne prirode i to ne samo po SDA...

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Fokus na kontroli stranke

Ostanak Izetbegovića i sastav kruga potpredsjednika najavljuje dalju marginalizaciju i devastaciju najveće bošnjačke stranke. Povlačenje njegovih najbližih saradnika (Adil Osmanović, Safet Softić, Šemsudin Mehmedović... ranije Alma Čolo itd.) i njihovih pristalica znači i srozavanje kadrovskog potencijala.

A način na koji je eliminiran protukandidat Mehmedović pa teledirigovana kontrola glasanja za potpredsjednike i tijela SDA definitivno su razotkrili Izetbegovića kao autokratu, fokusiranog na osiguranje podrške poslušnika i čvrstu kontrolu stranke. A ne na kreiranje kvalitetnih politika kojima bi se eventualno SDA vratila u vlast, što će s njim biti vrlo teško.

Uostalom, generalni stav stranaka Trojke, HDZ-a BiH i nekih manjih partija "NE sa ovakvom SDA i Bakirom" još prije je isključio SDA iz nekog budućeg koaliranja. Sada to ostaje na snazi.

Neki drugačiji epilog Kongresa, a koji bi značio npr. povlačenje oboje Izetbegovića iz stranke te njihovih pobočnika opterećenih presudama, optužnicama, aferama za korupciju i drugim hipotekama, učinio bi od SDA vrlo poželjnog koalicionog partnera, pa čak i više od toga.

Prema mišljenju ekonomskog eksperta Svetlane Cenić "...da se SDA zaista transformisala, izmijenila neke stvari, ostale stranke pored njih ne bi imale mnogo šansi, a ovako su dali prostor drugima."

Slijedi osipanje SDA i "čistka"

Zato sada, iako je bilo sumnji u tajne sporazume određenih lidera Trojke sa Izetbegovićem (zbog oklijevanja da smijene dr. Sebiju Izetbegović i curenja informacija o dogovoru o tome sa Ilijom Cvitanovićem, HDZ 1990) teško je pretpostaviti da bi neko od njih mogao otvoreno koalirati sa nosiocima antievropske i antiameričke te sve radikalnije proislamske politike, što dio rukovodstva SDA sada jeste.

Osim toga, Izetbegović je i bez autoriteta kod ostalih lidera jer je svakog od njih već lagao i varao. Za SDA u vlasti vjerovatno jedino žale u SNSD-u iz svojih specifičnih razloga u vezi sa politikom trodjelne podjele Bosne.

Na unutrstranačkom planu sigurno slijedi nastavak odliva intelektualno potentnijih kadrova koji su do subote očekivali kvalitativni iskorak. Moguća je i stranačka "čistka" upravo tih "nelojalnih" članova. U tom smislu indikativno je povlačenje Safeta Softića iz trke za potpredsjednike, dok Adil Osmanović prognozira sumoran nastavak procesa:

"Mnogi ljudi odlaze jer nisu mogli da iznesu u punom kapacitetu svoj stav, svoje mišljenje na organima stranke, a da ne budu sankcionisani. Sve će se više dešavati da će slobodoumni intelektualci u organima stranke, kad vide da imaju tihe sankcije prema njima ako iznose evidentne probleme unutar SDA, odlaziti", reći će Osmanović.

Što se tiče biračkog tijela tek ćemo vidjeti koliko će birača i dalje ostati uz pogrešne politike SDA.

Od oko 25 posto glasova koliko je 2022. godine na Općim izborima Stranka dobila na nivou federalnog i državnog parlamenta (te oko 18 posto u KS), određeni procenat glasača će potražiti druge opcije, drugi će razočarano apstinirati na izborima, ali dobar dio će po defaultu i tradiciji i dalje glasati za SDA, bez obzira na sve.

U svakom slučaju Trojka, a najviše vjerovatno NiP, će im "preoteti" dio birača i glasova (te članstva) i tu će SDA osjetiti gubitak podrške.

Polarizacija bošnjačkog korpusa

U tom procesu vrlo je vjerovatna i dalja politička polarizacija sveukupnog bošnjačkog korpusa na pristalice građansko-sekularnog koncepta politike i države te zastupnike partikularne bošnjačke politike, interesa i vizije fildžan-države (koja je nedavno reaktuelizirana upravo iz kruga Izetbegovićevih savjetnika).

Ovo će biti vrlo rizičan proces ode li predaleko.

Hipotetički i nasuprot tome, neka nova "restartovana" SDA mogla je biti ključna prevaga za apsolutnu dominaciju probosanske politike u FBiH pa i šire. Međutim, u aktuelnom stanju stranka čiji lider je glavni akter izdaje države, što sabotaža revizije presude protiv Srbije jeste, i čiji su kadrovi decenijama bili "motooor" uvlačenja korupcije u sve sfere društva, ne može predvoditi patriotski front, jer je to sada već i stvar povjerenja.

Stoga recimo da je na Kongresu propuštena posljednja prilika za transformaciju SDA u istinsku patriotsku probosanku i proevropsku, a ne samo bošnjačko-muslimansku stranku.

"Trojkina" Pirova pobjeda

Neki kratkovidi političari unutar Trojke likovali su zbog Izetbegovićevog nastavka mandata jer kao "...lako ćemo pobijediti na izborima SDA sa Bakirom na čelu, a sa nekom transformiranom SDA bi bilo teško." Pri tome zaboravljaju da je Trojka na svim nivoima vlasti na rubu većine i kvoruma za odlučivanje i ranjiva ponašanjem partnera - HDZ BiH i SNSD-a. Dakle, ojačavanje većine mora biti imperativ Trojke.

Iako SDA čvrsto ostaje u opoziciji, "Trojka" će morati biti vrlo oprezna naredne godine na lokalnim i 2026. godine na Općim izborima, jer će SDA vrlo vjerovatno nastupiti u koaliciji sa SBiH, NES-om, DF-om, a hrvatskog partnera će tražiti u HDZ 1990. Tek će se vidjeti uz koga će stati Fahrudin Radončić, ako SBB uopće uspije "ustati iz mrtvih" do izbora.

Dakle, nije SDA baš "mrtav konj" koji ne prijeti vlasti "Trojke".

Unutrašnji i vanjski rizici

Nadalje, "Trojka" ima nekoliko krucijalnih i hitnih zadatka. Prvi je – eliminirati iz državne politike sve elemente antizapadne i proislamističke tendencije i naznake koketiranja sa Kinom i Rusijom, a što je upravo SDA uvela u narativ bh. političkog prostora, a Bakir Izetbegović ozvaničio intervjuom na TV Al Arabiya. To je imperativ koji "Trojci" nameću ambasade SAD, Velike Britanije i Njemačke, a modus operandi bit će – naglašeno distanciranje od SDA, a posebno nakon Izetbegovićevog reizbora.

Također, ovo se odnosi i na antizapadni narativ Milorada Dodika, partnera kojeg "Trojka" mora iskontrolirati na državnom nivou u ispunjavanju 14 prioriteta iz agende puta ka EU. Ove linije politike vrlo su bitne za buduće ocjene Evropske komisije o napretku BiH na putu evropskih integracija i ozvaničavanje statusa kandidata.

Nadalje, pojačan angažman administracije SAD, NATO-a i dijela vlada EU (koje su se odavno distancirale od SDA) ukazuje na spremnost Zapada da konkretnije poradi na zaustavljanju dezintegrativnih procesa i daljeg ruskog upliva u Bosni, posebno na sigurnosnom planu. Stalno (prorusko) propagandno podgrijavanje opcije aktiviranja kriznog žarišta na Zapadnom Balkanu (Kosovo, Bosna ili Crna Gora ?) objektivno podiže tenzije i teret odgovora na ove izazove pada na probosanske snage u institucijama.

Nažalost, kako je SDA fokusirana na podrivanje "Trojke" te obzirom i na konflikt sa Ambasadom SAD, teško je očekivati da i SDA bude partner u odgovoru na prijetnje, te je i to sigurnosni rizik.

Zašto je ovo, ipak, dobro?

Na koncu, reizbor Izetbegovića ima i po državu pozitivnih efekata. Javnost ga je konačno upoznala kao vlastoljubivog i usko interesnog autokratu. Jedini kompromis prema neistomišljenicima u SDA bilo je javno, ali fingirano povlačenja dr. Sebije Izetbegović i prof.dr. Enre Suljić iz kandidatura za stranačke pozicije.

Dubinska analiza uzroka pada koalicionog rejtinga SDA i povjerenja Zapada ukazala bi da su ključni Izetbegovićevi grijesi: (1) odgovornost za korupciju, kriminal, nepotizam i destrukcija sistema moralnih i drugih vrijednosti; (2) njegovo istrajavanje na tronacionalnoj viziji Bosne, što je kompatibilno sa dva velikodržavna koncepta, a ne sa državotvornom bosanskom politikom; (3) drastični antidržavni potezi tipa sabotaže revizije presude, degradiranja politike "pridruživanja" NATO-u u "saradnju" ("Ako Srbi neće u NATO, ne idemo u NATO!"), omogućavanje srpskim predstavnicima da dobiju mehanizam blokade rada institucija, "Mostarski sporazum" o legitimnom predstavljanju, konflikt sa Zapadom i okretanje radikalnom Istoku itd.

Kad smo kod velikodržavnih projekata, bitno je naglasiti da je najveći benefit ispadanja Izetbegovića i halke oko njega iz vlasti upravo to što su destruktivci ostali bez bošnjačkog partnera za realizaciju projekta rastakanja države. Npr. primjetno je da je projekat "Herceg-Bosne" u reteriranju, a HDZ BiH u zaokretu ka probosanskoj euroatlantskoj politici, dok je zalaganje za "legitimno predstavljanje" sada bez zahtjeva za teritorijalno reorganiziranje države.

To stvara nervozu u taboru političke elite oko Dodika, gdje je, također, i njima jasno da će destrukcija institucija države teško dovesti do samostalnosti bh. entiteta RS, a da im je mnogo izvjesniji finansijski kolaps i kraj vladavine SNSD-a.

Za sve što se ubuduće desi sa SDA krivac će biti Bakir Izetbegović, koji jednostavno nije imao viziju kako da rehabilitira stranku i sebe. Teško je reći da li bi Šemsudin Mehmedović pobjedio, ali bi Izetbegović bio mnogo kredibilniji da je Kongres bar formalno imao dva protukandidata.

Ovako je Izetbegovićeva pobjeda bez liderskog potencijala. Štaviše, eliminacija Šefika Džaferovića, Refika Lende iz kruga potpredsjednika, povlačenje Osmanovića i Softića te pokroviteljstvo nad "crnolistašima" pokazuje i Bakirovu bezobzirnost i nezahvalnost prema najodanijim kadrovima. To je poruka i drugima šta ih čeka.

Mehmedović, koji je najavio formiranje novog političkog pokreta čime bi mogao za sobom povući značajan broj članova, najavio je nove turbulencije u SDA rekavši:

"Laž je veliki problem u rukovodstvu SDA! A riba smrdi od glave! Borba tek počinje!"

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba