Dragan Bursać: Žao mi Hrvatske!

Radiosarajevo.ba
Dragan Bursać: Žao mi Hrvatske!

Niste krivi vi, dobri ljudi Hrvatske! Zapravo, vi ste kažnjeni bahatošću vaših vlasti. Vi ste uskraćeni ne samo za turističku sezonu, nego za mnoga prijateljstva, poznanstva, za sve one divne trenutke, kad ste otvarali srce nama Bosancima i Hercegovcima, govoreći da smo JEDNO. 

Republika Hrvatska, sinoć je zatvorila granice prema Bosni i Hercegovini. Preciznije znate to, svaki Bosanac i Hercegovac, mora provesti 14 dana u samoizolaciji, ne bi li posolio dupe u hrvatskom dijelu Jadrana. 

Žao mi Hrvata. Zaista!

Kad je poštenog čovjeka sramota

Žao mi dobrih, poštenih, vrijednih, radišnih ljudi, koji sad moraju jesti zrak i piti mlaku slanu vodu, jer se Ministarstvu im i pratećim satelitima u kojekakvim Kriznim štabovima diglo ona stvar, da treniraju kovid strogoću prema mojoj zemlji. Žao mi je mojih prijatelja, od Dubrovnika do Fažane, koji pognute glave i oborenog pogleda posmatraju ovu bruku, što im je njihova vlast priredila. Žao mi je svih onih divnih ljudi, koje znam, a koji nemaju veze niti sa ugostiteljstvom, niti sa turizmom, koji me zovu i kažu, jebi ga izbini, izvinite. Žao mi pravdanja poštenog naroda Hrvatske, koji ništa kriv nije i koji se u čudu, čudom zabavio. 

Niste krivi vi, dobri ljudi Hrvatske! Zapravo, vi ste kažnjeni, bahatošću vaših vlasti. Vi ste uskraćeni ne samo za turističku sezonu, nego za mnoga prijateljstva, poznanstva, za sve one divne trenutke, kad ste otvarali srce nama Bosancima i Hercegovcima, govreći da smo JEDNO. I jesmo jedno-jedan jezik, navike, mentalitet, pogledi na svijet, smisao za humor... Moglo se u tim turističkim i manje truističkim noćima proćakulati poneku sa Čehom, Slovakom, Mađarem teže, Nijemcem nikako...a nakon toga, nakon toga na bevandu sa onim, ko ti nije gost, nego tvoj, sa onim Nerminom iz Tuzle, sa onim Rankom iz Banjaluke, sa onim Jospiom iz Orašja. I tako iz godine u godinu, iz decenije u deceniju. 

Sjećam se prvih godina nakon rata, kad smo mi Bosanci i Hercegovci "ispipavali" hrvatski turistički teren. Sjećam se kad smo nakon ulaska Hrvatske u EU, začuđeno gledali garnični prelaz, kao neku vrstu nasilnog zida, pregrade, koja bi dijelila jednu te istu civilizaciju. I sve je prošlo. I sve smo zajedno prošli. 

Proći će i ovo varvarstvo na vratima Hrvatske, koje je pravdano jeftinim populističkim trikom o BiH, kao potencijalnoj opasnosti i izvoru korona zaraze. Jer, nije fer vlasti sujsedne zemlje, da zbog jednog turnira teniskog na vašm tlu, zbog neodgovornog ponašanja ljudi iz trećih država, kaznite Bosnu i Hercegovinu koja niti luk jela, niti luk mirisala. To vam onda dođe kao siledžijsko iživljavanje, a ne kao epidemiološka mjera. I to će vam reći svaki građanin upravo Hrvatske od Vukovara do Zagreba i Varaždina, od Karlovca, do Cavtata. To što radite, komšije, pucanj je u sopstvenu nogu. Rafalni. 

A vrlo dobro znate da je u Hrvatskoj smanjen broj testiranja zbog turističke sezone. Pa bi se po toj nakardnoj logici, BiH jednako neodgvorno trebala ponašati i netetstirati svoje državljane, ne bi li se isti dočepali mora. Ali, lako mi je to piznati, Bosna i Hercegovina se ponaša mnogo odgovornije i na koncu iskrenije od Hrvatske po pitanju testiranja na COVID-19. 

Mi smo bolji od bojkota

Ne, neću bojkotovati vašu robu, vaše proizvode, neću biti patetičan u traženju nekakvog reciprociteta, niti ću pozivati ljude moje zemlje, Bosne i Hercegovine da urade tako nešto. Prvo nije lijepo, na bsedidnost, odgovorati bestidnošću, a drugo, naši ljudi vole hrvatski narod. Svaki bojkot bi bio atak prvo i jedino baš na taj hrvatski naord. Kao da mu nije dosta muke njegove što mu političari pucaju u ruke i u noge, ne bi li bili veće EU tehonakrate od onih briselskih. 

Svakom na čast, vidimo se mi na Jadranu, u Istri, u Zagorju, u Slavoniji, čim prije. Proći će ovo. Ponavljam, nije hrvatski narod krvi za idiotske odluke i postupke svojih vlasti. Oni bi bili još glasniji da mogu sve ovo reći i artikulisati. 

Znamo li šta imamo?

A mi? Šta sa nama Bosancima i Hercegovcima?

Imamo mi Unu, Sanu, Savu, Drinu, Plivu, Neretvu, Trebišnjicu, Bosnu... imamo mi Prenj, Maglić, Grmeč, Klekovaču, Sutjesku.. imamo šume silne, planine moćne, rijeke i jezera-gorske oči. Imamo od nas samih skrivene bisere, što je dobro, jer da su nam otkiveniji, davno bi ih mi...ma znate i sami. 

Na koncu imamo i more. Nije najspektakularnije, ali je naše. Jedno, jedinstveno. Imamo onaj osjećaj, koji se javlja kad rano ustanete, probudite djecu, pa bez pasoša, bez zamjene novca, bez dodatnih dopuna za mobitel, bez carinskih smaranje krenete na svoje more. Imamo sa tog mora mirise ljeta, boje, okuse, imaćemo sjećanja na jednu godinu, na jedan odmor kad smo otkrivali sami sebe i svoju zemlju. 

A Boga mi mog, mogli bi napraviti kakav državni samodoprinos, pa umjesto šklecave nam vlasti da svi zajedno sakupimo novce za magistralu do Neuma. Da to bude NAŠ put, kao što je i naše more, naše uspomene, boje, obrisi, mirisi ljeta i trilioni tona Sunca juga, okupanog u žilavku i kamenice. 

A vi dragi susjedi, ništa vam ne zamjeram, jer kako mogu zamjeriti djetetu čiji ga otac i majka tuku, na svu njegovu muku. Ako vam treba kakva pomoć, tu smo mi-građani Bosne ponosne i Hercegovine ponosnije. Vi ste nama, susjedi,  dobrodošli uvijek i stalno. 

Racipročne mjere prema Hrvatskoj za ovu njihovu državnu svinjariju su gostoprimstvo, ljubav, razumijevanje, poštenje, dobrota i ljepota. Toga imamo na izvoz, da pretekne i za Hrvatsku i za Evropsku Uniju. 

A mi se vidimo, komšije, negdje na Vlašiću, Jahorni, Bjelašnici, Mostaru, sarajevu, Banjaluci, na Kupresu li negdje drugdje. Naša vrata su vam otvorena i ljeti i zimi. Vi ste naši, i baš zato mi imamo pravo da vam kažemo kako nam žao vas. 

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak