David Ehl: Ovo više nije klimatska promjena, nego klimatska kriza

Nakon žestokih pljuskova i brojnih ljudskih žrtava u Njemačkoj je i komentator David Ehl uvjeren: ovo više nije klimatska promjena, nego klimatska kriza. No jedna razina se često zaboravlja...

Piše: David Ehl za Deutche Welle

Razmjeri katastrofe se tek polako sagledavaju: na desetke ljudi je poginulo, za mnogima se još traga. Voda je opustošila čitava naselja, odnijela sa sobom kuće, aute i stabla.

Takvih prirodnih nedaća je bilo oduvijek, mnogo prije industrijskog doba potaknutog fosilnim gorivom. Ali otkad je čovjek gotovo udvostručio udio ugljičnog dioksida u atmosferi i već sad Zemlju zagrijao za jedan stupanj je i broj i razmjer tih nedaća postao veći.

Istovremenost ovog ljeta na sjevernoj hemisferi sve više ukazuje na klimatsku krizu: dok su veliki dijelovi zapada Njemačke pod vodom, Sjeverna Amerika se dijelom pretvorila u pećnicu, s mrtvima od vrućine, rekordnim temperaturama i požarima koje se jedva mogu gasiti vodom jer voda ispari prije nego što dođe do vatre.

Što me tek čeka sutra?

U svakom slučaju se u julu 2021. sve više ozbiljno govori o mitigaciji (engl: mitigation), dakle o ublažavanju najgorih posljedica klimatske promjene. Europska komisija je upravo predstavila svoj paket "Fit for 55" koji predviđa konkretne mjere za smanjivanje emisije koja šteti klimi. Kandidat za kancelara kršćanskih demokrata Armin Laschet istovremeno kaže kako on ne misli kako "politika mora određivati neki datum", a švedska aktivistica za zaštitu klime Greta Thunberg na socijalnoj mreži poručuje: "Ako EU ne podere svoj #Fitfor55-Paket, svijet nema šanse ostati ispod zatopljenja od 1,5 stupnja."

Kao 32-godišnjak sam već mojim dobom bliži Greti Thunberg nego Arminu Laschetu. Bojim se pomisli da su poplave i vrućine ovog ljeta tek predigra stanja koje ću doživjeti kad ja budem star kao što je Laschet danas - i tek što će doživjeti budući naraštaji. Da imaju šansu za preživljavanje je odlučujuća ta klimatska mitigacija. Ali podjednako važna je adaptacija, dakle prilagodba na uvjete života na vrelijoj Zemlji.

Ovog ljeta je Njemačka već doživjela vruću sedmicu - i odmah je statistički zavod u tom razdoblju zabilježio 11% više smrtnih slučajeva. Jedva se može zamisliti što bi se ovdje dogodilo kad bi temperature porasle na 46, 47 ili 49 stupnjeva kao u kanadskom mjestu Lyttonu. On leži nešto sjevernije od 50. paralele - baš kao njemačka mjesta Boppard na Rajni ili Coburg.

Moramo se bolje pripremiti

Dakle nužno je potrebno da se počnemo pripremati i na toj drugoj razini. Protiv paklene vrućine jedva da ima nekih mjera za prilagodbu, ali barem nešto mogu pomoći urbanistički koncepti: kotline kroz koje će dolaziti svjež zrak, zelene površine koje djeluju na snižavanje temperature umjesto betona i asfalta koji još dodatno akumulira toplinu.

Ima prokušanih metoda i protiv poplava i žestokih kiša koji nadilaze velike kanale i brane. Doista uz mnoge njemačke rijeke već odavno postoje brane i prostori za poplavljivanje. Ponegdje ima i riječnih livada kao područje prihvata vode i koji se bez poteškoća mogu poplaviti. Takva područja ubuduće treba postaviti i u gradovima: na primjer usred Rotterdama je trg na kojem je namjerno postavljeno tri velika bazena. Za lijepa vremena se tamo može sjediti ili skejtati kroz cijevi, kod kiše se ti bazeni popune vodom. Prilagodba na klimu u najgoroj nevolji se već provodi u Miami Beachu u SAD: čitav grad se postupno postavlja na višu razinu i oprema se snažnim podzemnim sustavom kanala, bazena i crpki kako bi ostao nad vodom čak i kod snažnih hurikana ili višoj razini mora.

Ima mnogo takvih koncepta i makar oni sigurno ne mogu odvratiti svu štetu koju će uzrokovati ekstremno vrijeme danas i sutra, mogu ipak nešto ublažiti posljedice. U borbi protiv klimatske krize doduše ostaje najvažnije brzo okončati buduću emisiju CO2. Ali potrebna nam je i veća svijest o tome, kako se možemo bolje zaštiti od strahovitih razmjera klimatske krize.