Bursać: Može li Denis Bećirović obećati da neće ponovo u kolo sa HDZ-om i SNSD-om?

"Bećirović je prije četiri godine podržao imenovanje Borjane Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara. Danas više niko ozbiljan ne može tvrditi da je ta odluka proizvela stabilniju ili funkcionalniju Bosnu i Hercegovinu. Hoćemo li ponovo slušati kako "okolnosti traže kompromis", kako "nema drugog izlaza", kako "međunarodni partneri očekuju stabilnost", a zatim gledati potpuno istu vlast i iste ljude pod nešto drugačijom raspodjelom funkcija na nižim nivoima?" 

Kolege sa Istraga.ba objavile su važnu i ozbiljnu političku analizu koja precizno pokazuje koliko će sastav Predsjedništva Bosne i Hercegovine odrediti formiranje budućeg Vijeća ministara. Ustavna procedura ostavlja dovoljno prostora da odnos snaga u Predsjedništvu odluči hoće li SNSD ostati na državnoj vlasti ili će Bosna i Hercegovina prvi put nakon dugo godina dobiti drugačiju parlamentarnu većinu. Upravo zato izbor hrvatskog člana Predsjedništva prerasta u jednu od ključnih političkih bitaka narednih izbora.

Piše: Dragan Bursać, za portal Radiosarajevo.ba

Analiza pogađa suštinu, ali otvara i jedno vrlo bitno pitanje koje traži mnogo ozbiljniji odgovor od pukog nabrajanja izbornih kombinacija.

A Denis ko Denis?

Jo građanima može garantovati da Denis Bećirović, ukoliko naravno ponovo dobije mandat u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, neće ponoviti politički obrazac iz 2022. godine i još jednom postedno i indirektno

pristati na vlast sa HDZ-om i SNSD-om kroz formiranje budućeg novog/starog Vijeća ministara. 

Jer upravo tu počinje prava rasprava.

Analiza Istrage vrlo uvjerljivo objašnjava zbog čega bi pobjeda Darijane Filipović predstavljala ogroman politički kapital za Dragana Čovića i Milorada Dodika i to je nesporno. Njihov savez traje godinama, da ne kažem decenijama, izdržao je svaku političku krizu, međunarodne pritiske, sankcije i pokušaje preslagivanja državne vlasti. Čović je ostao najvažniji Dodikov partner u Sarajevu onda kada je rušenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine dostiglo vrhunac, a Borjana Krišto pokazala koliko predsjedavajući Vijeća ministara može predstavljati neprobojni politički štit jednoj destruktivnoj politici.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Upravo zato analiza s pravom upozorava da bi izbor Darijane Filipović gotovo izvjesno produžio život toj političkoj osovini.

Ali politika nikada ne završava izbornom noći, niti jednim čovjekom.

Tek tada počinje.

Vijeće ministara ne nastaje samo iz direktnih rezultata izbora. Ili da kažemo ne nastaje uopšte. Nastaje iz političkih odluka (polu)koalicionih partners koji sjednu za pregovarački sto, dogovore većinu i odluče kome će povjeriti upravljanje državom. Upravo zbog toga odgovornost ne završava na biračima koji glasaju za hrvatskog ili srpskog člana Predsjedništva. Ona jednako snažno počiva na svakom političaru iz Sarajeva koji će poslije izbora odlučivati s kim želi graditi buduću vlast.

Tu dolazimo do pitanja koje zaslužuje mnogo više pažnje nego što ga trenutno dobija.

Borjana nekad, a ko sad?

Denis Bećirović je prije četiri godine podržao imenovanje Borjane Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara. Danas više niko ozbiljan ne može tvrditi da je ta odluka proizvela stabilniju ili funkcionalniju Bosnu i Hercegovinu. Naprotiv. Upravo je kroz Vijeće ministara SNSD sa HDZ-om sačuvao kontrolu nad ključnim državnim institucijama, blokirao procese, štitio vlastite kadrove i omogućio Miloradu Dodiku politički prostor za višegodišnji napad na ustavni poredak države.

To više pripada političkim činjenicama, a mnogo manje dnevnopolitičkim raspravama.

Zbog toga građani imaju puno pravo tražiti odgovor na vrlo jednostavno pitanje.

Šta će Denis Bećirović uraditi poslije izbora ako OPET uđe u Predsjedništvo?

Hoće li ponovo sjesti za isti sto sa HDZ-om?

Hoće li još jednom prihvatiti logiku prema kojoj partnerstvo sa Čovićem podrazumijeva i partnerstvo sa SNSD-om?

Hoće li Bosna i Hercegovina ponovo slušati kako "okolnosti traže kompromis", kako "država nema drugog izlaza", kako "međunarodni partneri očekuju stabilnost", a zatim gledati potpuno istu vlast pod nešto drugačijom raspodjelom funkcija na nižim nivoima. 

Ta pitanja mnogo su važnija od predizbornih slogana.

Politika se mjeri danom kada se dijeli vlast, a mnogo manje danom kada se broje glasovi.

Upravo zato cijela rasprava o Darijani Filipović ostaje nepotpuna ukoliko iz nje izostane odgovornost onih koji će iz Sarajeva odlučivati o budućoj koaliciji.

Svako zna kakvu politiku zastupaju Čović i Dodik.

Njih dvojica svoju saradnju nikada nisu skrivali. Naprotiv, godinama je predstavljaju kao strateško partnerstvo. Mnogo je zanimljivije čuti šta će uraditi oni koji od građana traže povjerenje uz obećanje da žele evropsku, demokratsku i funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu.

Jer upravo od njih zavisi hoće li HDZ-SNSD osovina ostati na državnom nivou.

Ustav pruža mogućnost da predsjedavajući Vijeća ministara bude imenovan bez saglasnosti člana Predsjedništva iz Republike Srpske. Upravo na toj ustavnoj činjenici kolege sa Istrage grade svoju analizu i potpuno su u pravu. Međutim, ustavne mogućnosti same po sebi ne donose političke odluke. Njih donose ljudi.

Zato se izborna kampanja ne bi smjela pretvoriti u priču o tome kako sve zavisi od Darijane Filipović.

Zavisi i od Denisa Bećirovića.

Zavisi od svakog glasa koji će dati u Predsjedništvu.

Zavisi od svakog potpisa kojim će biti formirana nova parlamentarna većina.

Zavisi od svake odluke donesene tokom pregovora koji će uslijediti nakon izbora.

Građani Bosne i Hercegovine već su platili previsoku cijenu političkih eksperimenata koji su predstavljani kao kompromis. Plaćali su blokade, ucjene, poniženja državnih institucija i višegodišnje razaranje ustavnog poretka pod izgovorom da drugačija većina nije moguća.

Upravo zbog toga ovog puta vrijedi postaviti pitanje prije nego što izborni plakati budu skinuti sa bandera.

Hoće li Denis Bećirović javno obećati da neće učestvovati u formiranju vlasti sa HDZ-SNSD osovinom?

Hoće li jasno saopštiti građanima gdje povlači političku crtu?

Hoće li objasniti zbog čega bi ovaj mandat bio drugačiji od prethodnog?

Odgovori na ta pitanja vrijede mnogo više od stotinu predizbornih govora.

Jer Bosna i Hercegovina danas mnogo manje zavisi od imena budućeg hrvatskog člana Predsjedništva, a mnogo više od političke dosljednosti onih koji tvrde da su izvukli pouke iz prethodne četiri godine.

*** Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.