Advokat vodi pravnu bitku protiv Hrvatske: Bosanske firme trebaju tražiti odštete!

Uzurpacija imovine bosanskih firmi i institucija u Republici Hrvatskoj (RH), do koje vlasnici već desetljećima ne mogu doći, mogla bi biti okončana u dogledno vrijeme.
Na to ukazuju izmjene u hrvatskom zakonodavstvu, ali i odnedavna promjena ponašanja vlasti.

Pozitivan odgovor na apelaciju sarajevskog advokata, prof. dr. Rame Atajića, koji je tražio ocjenu ustavnosti hrvatskih zakona o tretmanu bosanske imovine, signal su za takav zaključak.

Piše: Edin Subašić, za Radiosarajevo.ba

Također, i učestale istrage Ureda evropskog javnog tužioca (EPPO) protiv hrvatskih zvaničnika zbog zloupotrebe novca iz fondova Evropske unije (EU) mogle bi natjerati organe Republike Hrvatske na zakonito ponašanje i prema vlasnicima bh. imovine!

Naravno, ne treba očekivati da će državni uzurpatori i lokalni tajkuni koji su zaposjeli hotele, odmarališta, kampove, vile... u bosanskom vlasništvu olako i bez sudske borbe prepustiti uzurpirane objekte u posjed vlasnika.
Ipak, otvorena je izglednija opcija povrata...

Bh. imovinu daju u zakup

Poznato je da još od 1991. godine i donošenja Uredbe Vlade Republike Hrvatske o zabrani raspolaganja imovinom vlasnika iz ostalih bivših republika SFR Jugoslavije, vlasnici iz Bosne ne mogu raspolagati svojom imovinom.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Radi se o državnoj imovini bivših organa Socijalističke Republike (SR) BiH i imovini pravnih subjekata. Država BiH je po završetku rata, prema bilateralnom sporazumu, svu imovinu vlasnika iz RH vratila u posjed vlasnika, ali je izostao reciprocitet.
Stoga su Pravobranilaštvo BiH i niz firmi proteklih decenija pokrenuli na desetine sporova radi zaštite prava i povrata posjeda, oslanjajući se na međunarodne i domaće propise o pravu na imovinu te na Ugovor o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije.

Međutim, institucije u Republici Hrvatskoj do sada su, u skladu s generalnom politikom prema Bosni, odbijale primjenu zakona, pa je imovina i dalje uzurpirana.

Uzurpacija je čak "ozakonjena" i institucionalizirana donošenjem dva zakona o upravljanju imovinom vlasnika izvan Hrvatske (2018. i 2023.), gdje su najspornije bile odredbe po kojima Vlada Republike Hrvatske tu imovinu može dati u zakup na 30 godina! Međutim, oba zakona su u posljednje vrijeme stavljena van snage, što predstavlja novu pravnu situaciju za vlasnike.

Prof. dr. Ramo Atajić, evropski advokat i profesor međunarodnog prava, zastupajući nekoliko sindikata i bosanskih firmi te općinu Trogir, podnio je u junu 2018. godine apelaciju za ocjenu ustavnosti Zakona o upravljanju državnom imovinom Republike Hrvatske, posebno spornog člana 71., samo nekoliko dana nakon donošenja zakona. Međutim, do decembra 2025. godine nije bilo nikakvog odgovora, a i tada je pozitivan odgovor izdejstvovan pod čudnim okolnostima.

Prijetnja Evropskim tužilaštvom

"Ja sam još 1991. godine napisao prigovor na Uredbu Vlade RH o zabrani raspolaganja imovinom na njenom teritoriju i priložio dokaze da se kod mnogih nekretnina radilo o imovini stečenoj pravnim, naplatnim putem te da to ne spada u imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske. Nisam dobio odgovor", govori dr. Atajić, te dodaje:

"Zatim je 2018. godine donesen Zakon o upravljanju državnom imovinom i u članu 71. je bilo predviđeno da se imovina može iznajmiti pravnim ili fizičkim osobama iz Hrvatske na 30 godina putem natječaja. Mnogo je te imovine dato u najam na 30 godina. Međutim, najmoprimci su bili pametniji od najmodavaca pa gotovo niko ništa nije ni renovirao niti dograđivao, jer su ljudi znali da je to tuđa imovina i da je neće moći trajno zadržati."

Osim njega, apelacije su Ustavnom sudu RH podnijeli i još neki advokati iz Hrvatske i Srbije. Pod tim pravnim pritiskom i znajući da se bh. imovina protivpravno uzurpira, Vlada i Hrvatski sabor su u decembru 2023. godine donijeli novi Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, kojim je prethodni zakon stavljen van snage.

Ustvari, radilo se o manevru izbjegavanja priznanja neustavnosti tog prethodnog zakona, pa je on jednostavno poništen novim zakonom. Ali...

"Taj zakon iz 2023. godine bio je još nepovoljniji po pitanju tretmana bh. imovine, pa sam ja slanjem urgencija nastavio insistirati na ocjeni ustavnosti tih odredbi. Poslao sam ukupno šest urgencija. Desilo se da je i taj novi zakon iz 2023. godine prestao važiti 1. 10. 2025. godine, ali sam ja, ipak, 16. 12. 2025. posljednju urgenciju odnio lično u Ustavni sud RH u Zagrebu. Pri tome sam zaprijetio da ću, u slučaju da ne odgovore, tužiti Republiku Hrvatsku Evropskom tužilaštvu", nastavlja Atajić.

Reakcija ga je, kako kaže, zaista iznenadila...

"Primivši nedavno odgovor iz Ustavnog suda RH, uočio sam da se 12 sudaca sastalo istog dana kada sam bio tamo i da su donijeli pozitivno rješenje, prema kojem je vidljivo da je apelantima udovoljeno te da se, s obzirom na to da osporavani zakoni više ne važe, obustavlja postupak ocjene ustavnosti", naveo je.

To u praksi znači da je "pravo" Vlade RH na uzurpiranje imovine vlasnika iz Bosne i iznajmljivanje na duge periode pravno suspendirano.

Naravno, to će sada proizvesti pravne konflikte između države kao najmodavca i najmoprimaca, onih koji jesu uložili kapital u bosanske hotele, odmarališta, zemljišta..., a sada su ostali bez ikakvog pravnog osnova za najam. No, to je interni hrvatski problem.

Odštetni zahtjevi prema RH!

Ovdje je sada bitna nova pravna situacija za vlasnike tih nekretnina u Bosni, gdje će biti potrebna pravna akcija, ponovo zasnovana na međunarodnim propisima o pravu vlasništva, domaćim zakonima i Sporazumu o sukcesiji.

"Dakle, Republika Hrvatska od 1. 10. 2025. godine nema važeći zakon o upravljanju državnom imovinom, nekretninama ili pokretninama. Ja sam se dogovorio s vlasnicima nekretnina koje zastupam da sada idemo sa zahtjevom za odštetu zbog nemogućnosti korištenja sopstvene imovine od aprila 1992. do dana isplate, uz propisane kamate. Ja imam sve dokaze da je imovina za koju se ja zalažem kupljena naplatnim putem i na temelju kupoprodajnih ugovora, pa samim tim pripada stvarnim vlasnicima, a ne hrvatskoj državi", najavljuje dalji slijed događaja dr. Atajić.

Istovremeno, ovo je preporuka za postupanje i drugim vlasnicima nekretnina iz BiH koji dosad nisu uspijevali vratiti u posjed niti koristiti svoju imovinu. To će sigurno otvoriti brojna pitanja i zahtjeve najmoprimaca za obeštećenje uloženog kapitala, otpore države da prihvati taj trošak itd.

S druge strane, rasvijetlit će se i brojna mešetarenja i nelegalne prodaje imovine, čiji su akteri bili pojedinci iz vlasti i uprava preduzeća u Bosni i Hercegovini. Javna su tajna, ali nikada istraženi ni procesuirani, slučajevi "preprodaje" bosanskih nekretnina između hrvatskih tajkuna i neovlaštenih političara i rukovodilaca firmi iz BiH. To se posebno odnosi na objekte privatiziranih firmi u Bosni, čijom vrijednošću i statusom se manipuliralo tokom privatizacije.

Možda je najjasniji status imovine države BiH. Pravobranilaštvo BiH je još u vrijeme donošenja nepovoljnih zakona u RH o državnoj imovini pokrenulo značajan broj sporova radi zaštite interesa i imovine. Neki su još u toku, a ukidanje spornih hrvatskih zakona trebalo bi omogućiti pravno povoljniju poziciju tražitelja povrata, tj. Bosne i Hercegovine.

Hrvatska pod lupom Evropskog tužilaštva

Druga bitna povoljna okolnost, iako ne direktno povezana s bh. imovinom, jesu istrage i procesi koje u posljednje dvije godine vode Ured evropskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu i USKOK protiv hrvatskih dužnosnika zbog korupcije i zloupotreba novca iz evropskih fondova.

Tako je krajem 2024. godine uhapšen ministar zdravstva Vili Beroš s grupom saučesnika zbog malverzacija pri nabavci medicinske opreme, primanja i davanja mita, zloupotrebe položaja i ovlasti te pranja novca.

U aprilu prošle godine istražitelji EPPO-a i USKOK-a pretresali su ured ministra vanjskih poslova Gordana Grlić Radmana, gdje su proveli dokazne radnje vezane za nezakonito korištenje sredstava EU iz Fonda za unutrašnju sigurnost (ISF) i Državnog budžeta Hrvatske.

Sredinom ove sedmice isti istražitelji započeli su pretrese i istragu u Zagrebu i Dubrovniku te uhapsili pet osoba zbog sumnje u prevare i krivotvorenje isprava u vezi s dva projekta finansirana iz Evropskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Evropskog socijalnog fonda (ESF). U centru skandala je bivša saborska zastupnica Viktorija Knežević. I tako dalje...

Sve su ovo indikatori da se hrvatski organi vlasti nalaze pod pojačanom prismotrom sigurnosnog sistema EU, posebno u finansijskom domenu, te da će biti prisiljeni zaista provoditi i evropske i vlastite usklađene zakone iz finansijske i imovinsko-pravne oblasti.

Možda u tome leže razlozi promptnog reagiranja Ustavnog suda RH na Atajićeve prijetnje tužbom Evropskom tužilaštvu (EPPO-u) u vezi s tretmanom bosanske imovine. Također, u istom prostoru – u EPPO-u i drugim tijelima EU – moguće je tražiti efikasnije modalitete pritiska na hrvatske vlasti da konačno počnu postupati zakonito prema vlasnicima nekretnina iz Bosne te da uvaže i primijene evropske propise o zaštiti imovine, koji su jedan od stubova evropskog sistema vrijednosti i stabilnosti državnih struktura, na koje se obavezala i Republika Hrvatska kao članica EU.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba