Znate li koje je najbolje vrijeme za san? Stručnjaci ovaj termin zovu 'zlatni sat'

Prema studiji koje je objavilo Europsko kardiološko društvo nije važna samo dužina sna, već i vrijeme kad se ide na spavanje.

Nakon šest godina promatranja navika više od 80.000 volontera, naučnici su otkrili da je najviše zdravstvenih problema imala grupa koja je odlazila spavati kasno, oko ponoći ili čak kasnije. Oni su imali 25 posto veću vjerovatnoću da će oboljeti od kardiovaskularnih bolesti.

S druge strane, i prerani odlazak u krevet nema toliko benefita koliko se mislilo. Za one koji idu spavati prije 22 sata, rizik od kardiovaskularnih problema može se povećati za 12 posto. Koliko je bitno kada liježete, pokazalo je i jedno istraživanje u Japanu, na tisuću japanskih radnika. Oni koji su išli spavati iza ponoći imali su veću vjerovatnoću da će doživjeti jedan ili više simptoma depresije.

Stručnjaci zato naglašavaju da je najbolje vrijeme za odlazak u krevet između 22 i 23 sata barem kada je u pitanju zdravlje srca i naziva se još "zlatni sat". Upravo to je vremenski okvir u kojem trebamo ići u krevet - dakle, ni prerano ni prekasno. Nedostatak sna negativno utječe na tijelo, uzrokuje umor, pogoršanje kognitivnih funkcija i veći rizik od mnogih bolesti. Zanimljivo, ni previše sna nije dobro za nas. Idealno bi bilo, dakle, dostići zlatnu sredinu.

Odraslima je potrebno prosječno između sedam do devet sati kvalitetnog sna svake noći kako bi bili dobrog zdravlja. Iako naravno postoje izuzeci, ljudi koji spavaju manje od šest, čak i pet sati, ili pak spavaju oko deset sati, ali ovo je okvir u koji spada 80 posto populacije.

Na kvalitetu sna ne utječu samo njegova duljina i trajanje. Važni su i pravi uvjeti u spavaćoj sobi - trebala bi biti tamna i rashlađena, a važno je znati da se teže spava i nakon obilnog obroka, ali i kad smo gladni. Krevet mora biti udoban, ne previše mekan, dok posteljina mora biti od prozračnih materijala. Njajbolje je spavati gol jer tijelo tako najbolje reguliše tjelesnu temperaturu, piše 24 sata.