Znate li koja je razlika između konzerviranog, ukiseljenog i smrznutog povrća?

Ako želite sami zamrznuti povrće, birajte ono svježije i neoštećeno. Kratko ga dinstajte prije smrzavanja jer na taj način čuvate boju, okus i nutritivnu vrijednost namirnica.

Svježe povrće ima kratak rok trajanja i ovisno o vrsti, čak i u frižideru može izdržati od tri do 14 dana. Smrzavanjem možete očuvati hranjive sastojke i produžiti trajanje do 12 mjeseci.

U pojedinim slučajevima smrznuto povrće čak ima veću hranjivu vrijednost od svježe, naročito ako je vrijeme između berbe i smrzavanja bilo jako kratko.

S druge strane, nutrijenti poput vitamina B i vitamina C osjetljivi su na smrzavanje.

Studije su pokazale da u svježem špinatu, mrkvi, peršunu i paprici ima više vitamina C nego u smrznutoj varijanti tog povrća. Dodatno, razlike u načinu zamrzavanja i skladištenja te temperature mogu utjecati na kvalitetu smrznutog povrća. Primjerice, kristalići leda tijekom smrzavanja mogu oštetiti staničnu strukturu krumpira i na negativno utjecati na njegovu teksturu.

U povrće koje ne treba dinstati spadaju: paprika, pardajz i kukuruz.

Konzervirano i fermentirano povrće

Konzerviranje i fermentacija može produžiti rok trajanja povrća od jedne do pet godina. Konzervirano povrće u načelu ima sličan nutritivni profil kako i svježe, osobito kad je riječ o vlaknima i mineralima. Ipak, određeni koraci mogu voditi do gubitka nutritivne vrijednosti, kao što je to, primjerice, guljenje. Sjetite se da otvorenu konzervu treba skladištiti odvojeno od ostale hrane i konzumirati je u roku od tri dana.

Fermentirano povrće poput kiselog kupusa ima niz zdravstvenih benefita i sadrži probiotike. Tokom fermentacije, mikroorganizmi pretvaraju ugljikohidrate u alkohol ili kiselinu te na taj način djeluju kao prirodni konzervans koji produžuje rok trajanja namirnice, a omogućuje bolju probavljivost škroba i proteina.

Fermentirano povrće također sadrži antioksidanse, a ako mu dodate čbijeli luk, đumbir ili chilli dodatno ćete poboljšati okus. Za najbolje rezultate povrće kiselite sami, ili u trgovini kupite ono koje se čuva u hladnjaku. Staklenke s fermentiranim povrćem koje mogu dugo stajati izvan hladnjaka obično su pasterizirane, a tada je udio probiotika značajno manji.

Povrće je važan izvor osnovnih nutrijenata i trebalo bi ga jesti svakog dana. Uključite u svoj prehranu svježe, smrznuto ili fermentirano, i koji god oblik odabrali nećete pogriješiti, prenosi 7news.com.au.