Ugledni kardiolog upozorava: "Ove namirnice su opasne za vaše zdravlje"

Dr. Jeremy London, vrhunski kardiohirurg iz Sjedinjenih Američkih Država, otkrio je hranu i pića koja bismo svi trebali izbjegavati jer "aktivno truju" vaše tijelo.

Kardiovaskularne bolesti, koje su među "ubicama broj jedan" u svijetu, uključuju koronarnu bolest srca, srčani udar i moždani udar, koje, između ostalog, ubiju više Amerikanaca nego rak i demencija zajedno. Zdravstvene vlasti očekuju čak da će do 2050. godine više od 60 posto Amerikanaca imati neki oblik srčane bolesti.

U objavljenom TikTok videu, dr. London je istakao četiri kategorije hrane i pića koje nikad ne konzumira, te to preporučuje i svima nama.

'Jestivi prehrambeni proizvod'

Dr. London izbjegava svaku "brzu hranu" (fast food, eng) jer se većina opcija 'ne smatra ni pravom hranom' i prepuna je zasićenih masti i šećera, koji mogu začepiti arterije i dovesti do srčanih bolesti. Odavno je dokazano da je brza hrana štetna kada se redovno jede, ali dr. London je u potpunosti izbjegava.

"Većina onoga što je dostupno u lancima brze hrane je 'jestivi prehrambeni proizvod'. To čak nije ni prava hrana", rekao je on.

To znači da, iako su osnovne namirnice brze hrane poput hamburgera i pomfrita tehnički sigurne za konzumiranje, nemaju dovoljno vitalnih hranjivih tvari da bi se smatrale hranom i umjesto toga su prepune zasićenih masti, šećera, natrija i kalorija. Brza hrana je također općenito ultra-obrađena aditivima poput emulgatora, zgušnjivača i umjetnih boja, za koje je dokazano da izazivaju upalu i podižu krvni pritisak, što povećava opterećenje srca.

'Tečna smrt'

Dr. London je također upozorio na obična i dijetalna bezalkoholna pića. Gazirana pića zaslađena šećerom ili umjetnim zaslađivačima nazvao je "tečnom smrću" zbog njihovog zdravstvenog rizika. Tipična limenka gaziranog pića od 350 ml sadrži oko 40 grama dodanog šećera, otprilike kao četiri krofne. Dnevna granica dodanog šećera je negdje oko 50 grama. Šećer povećava krvni pritisak i LDL (loš) holesterol, što uzrokuje začepljenje arterija. Osim toga, prekomjerni unos šećera povećava glukozu, koja se skladišti kao mast i dovodi do pretilosti.

Dijetalna pića se reklamiraju kao zdravije alternative, ali iako nemaju kalorija ni šećera, često su puna umjetnih zaslađivača, koji se sve češće povezuju sa srčanim udarima, moždanim udarima i nepravilnim otkucajima srca. Mogu sadržavati umjetne zaslađivače poput aspartama, sukraloze i kalijum acesulfama (Ace K). Jedna studija objavljena ranije ove godine na miševima otkrila je da je aspartam povezan s aterosklerozom, bolešću koja uzrokuje nakupljanje plakova u arterijama, što ugrožava protok krvi. Istraživanje Univerziteta Kalifornija, Irvine, također je otkrilo da su ljudi koji redovno konzumiraju umjetne zaslađivače imali 18 posto veći rizik od moždanog udara i devet posto veći rizik od razvoja srčanih bolesti. Istraživači sugeriraju da bi ovi rizici mogli biti posljedica visokog krvnog pritiska, upale i debljanja uzrokovanih zaslađivačima.

'Dvaput razmislite' o mliječnim proizvodima

Mliječni proizvodi poput čokolade i sira također ne dolaze u obzir zbog visokog sadržaja zasićenih masti, iako neke studije sugeriraju da fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti.

Dr. London je rekao: "Mi smo jedini sisari koji piju mlijeko izvan djetinjstva, a pijemo mlijeko od druge vrste. Razmislite o tome."

Mlijeko može imati visok sadržaj zasićenih masti, što povećava holesterol, iako su istraživanja o mlijeku i srčanim bolestima pomiješana. Pregled iz 2016. godine otkrio je da su mlijeko s običnom i niskom masnoćom povezana s neutralnim ili pozitivnim ishodima srčanih bolesti, a nijedan pojedinačni proizvod nije povezan s većim rizikom od srčanih bolesti. Druga studija u časopisu The Journal of Nutrition otkrila je da ljudi koji su konzumirali veće količine punomasnih mliječnih proizvoda imaju 24 posto manji rizik od razvoja srčanih bolesti u poređenju s onima koji su ih konzumirali najmanje. Dok zasićene masti u velikim količinama povećavaju rizik od srčanih bolesti, stručnjaci vjeruju da proteini i kalcij u punomasnom mlijeku štite od upale i plaka koronarnih arterija.

"Apsolutno toksično za svaku ćeliju"

Na kraju, dr. London upozorio je da je alkohol "apsolutno toksičan za svaku ćeliju u našem tijelu" i rekao da "čak i umjerena i povremena upotreba" može povećati rizik od srčanih bolesti. Dokazano je da dugotrajno pijenje oštećuje srčani mišić, stanje koje se naziva kardiomiopatija, koje s vremenom slabi organ. Pijenje također povećava nivo hormona stresa kortizola, koji ubrzava rad srca i krvni pritisak, što dodatno opterećuje srce.

Smjernice za ishranu SAD-a preporučuju ne više od jednog pića dnevno za žene i dva za muškarce, iako Svjetska zdravstvena organizacija navodi da se ne bi trebala razmatrati nikakva količina konzumacije alkohola. Osim toga, Međunarodna agencija za istraživanje raka klasificira alkohol kao kancerogen grupe 1. Ovo je grupa s najvećim rizikom, koja također uključuje azbest, zračenje i duhan.