Ubrzan razvoj fitnes industrije i teretane: Novac i profit glavni pokretači
Fitnes je najpopularnija fizička aktivnost na svijetu, ali razlog za to nije u činjenici da je porasla svijest ljudi o zdravom životu, već se radi o industriji koja generira jako mnogo novca na godišnjem nivou.
Kazao je to menadžer sporta i fitnes trener Ensar Čolpa koji je za Fenu govorio o popularizaciji bavljenja fitnesom u novije vrijeme te kulturi odlaska u teretanu.
Tvrdi da su se fitnes industrija i teretane počeli ubrzano razvijati ranih 1980-ih godina, ali da su novac i profit bili glavni pokretači. Fitness industrija je, kazao je Čolpa, vrijedna milijarde dolara i povezana je s odjećom, hranom, pićem, opremom, teretanama i naravno, influenserima.
Brza reakcija i hapšenja nakon ubistva rabina: 'Odbacujemo ekstremizam i fanaticizam'
Bazirana na želi ljudi da izgledaju lijepo i budu privlačni, Čolpa očekuje da će od sada pa do 2028. godine rast fitness industrije dostići vrtoglavih 430 milijarde dolara.
Vježbanje seže daleko u prošlost
"Puno novih serija, filmova i sapunica je pokretalo ovu promjenu, ne samo za prodaju ulaznica za blagajne i TV pretplate, već i za prodaju svega što je povezano s pokušajem da izgledate dobro i osjećate se bolje", kazao je.
Međutim, ističe da fitness i teretana nisu novijeg datuma, već se popularizacija desila 70-tih godina, pojavom jogginga i aerobika.
Čolpa kaže da vježbanje seže daleko u prošlost, samo što ljudi tada nisu imali moderne mašine za trening i tegove.
"Ljudi na to zapravo nisu gledali kao na vježbe, već je to bio način života. Budući da je većina posla bila fizička, ljudi su vježbali onoliko koliko im je bilo potrebno. Većina stanovništva bila je u puno boljoj formi nego danas i to isključivo zato što nisu sjedili za stolom i imali su puno više vježbe zbog vrste posla koji su obavljali", istakao je.
Ako se pogleda u vrijeme pećinskih ljudi, dodao je, ljudi su imali mnogo fizičke aktivnosti samo da bi preživjeli.
"Bilo je puno više trčanja, penjanja i zbog neprijateljskog okruženja i surovog krajolika nije bilo načina da preživite bez da ste u formi", kazao je.
Čolpa je naglasio da se otvorenje prve komercijalne teretane pripisuje francuskom Hippolyteu Triatu, koji je otvorio svoj prvi klub u Bruxellesu, a zatim je dodao drugi u Parizu kasnih 1840-ih.
"Pojava teretane bila je velika promjena u društvu, a kultura odlaska u teretanu rodila se 80- tih godina. To je pratilo i razvoj fitnes industrije na video kasetama", kazao je.
Čolpa je podsjetio da je glumica Jane Fonda 1982. godine objavila svoj prvi video za vježbanje te nadahnula milione žena širom svijeta da obuku triko i vježbaju, ako se do tada vjerovalo da oznojene žene nisu ženstvene.
"Kaseta je prodana u milion primjeraka i smatra se začetkom fitnes industrije", kazao je.
Ono što je ove videozapise učinilo tako profitabilnim je, tvrdi on, činjenica da su se treneri i poznate ličnosti morali samo jednom snimiti.
Nije mogao tačno precizirati kada je otvorena prva teretana u Bosni i Hercegovini, ali kaže da je u Sarajevu otvorena prva teretana za žene 1932. godine u okviru Ženskog gimnastičkog društva "Sloga". Međutim, teretane za muškarce pojavile su se ranije.
Ističe da se jedna od najstarijih teretana u Bosni i Hercegovini nalazila u Banja Luci, gdje je 1927. godine otvorena u okviru Sokolskog doma.
Šta su pokazale studije?
Čolpa kaže da mnoge studije pokazuju da u teretanu uglavnom idu osobe koje zarađuju više novca, budući da više brinu svom zdravlju.
"Što je plaća veća, veća je i vjerojatnoća da ćete ići u teretanu. Još veće iznenađenje je činjenica da se gotovo trećina njih nikada nije niti oznojila u teretani", naglasio je Čolpa.
Bez obzira na to što moderni ljudi ne vježbaju samo kako bi ostali zdravi, već što to rade kako bi postigli standard za sliku tijela koje je postavilo društvo, pozvao je ljude da se bave bilo kojom vrstom fizičke aktivnosti i da paze šta koriste kao gorivo za svoje tijelo.
"Ne nasjedajte na magične napitke i dijete koje danas fitnes industrija nudi, već se krećite što više i pazite šta jedete", zaključio je Čolpa za Fenu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.