Stručnjaci upozoravaju: Evo šta se događa s vašim tijelom ako cijeli dan sjedite

Između rada za uredskim stolom, jedenja obroka i pretjeranog gledanja Netflixa na kraju dana, puno vremena provodimo sjedeći. U stvari, nedavna istraživanja su pokazala da ljudi sjede u prosjeku 9,5 sati dnevno. Ali, šta se događa s vašim tijelom ako sjedite cijeli dan?

Prema doktorima, ova naizgled bezazlena navika može biti prilično štetna za vaše zdravlje.

"Naša su tijela stvorena da se kreću, a cjelodnevnim sjedenjem možemo se ukočiti, što može povećati rizik od ozljeda kada se bavimo svakodnevnim aktivnostima', objašnjava Laura Kummerle, certificirana doktorica fizikalne terapije s potvrdom o specijalizaciji iz ortopedije.

"Osim što povećava rizik od povreda, može negativno uticati na vašu cirkulaciju krvi, zdravlje srca i metabolizam", objašnjava.

Danielle Kelvas, medicinska savjetnica u Speedianceu, preporučuje ustajanje i šetnju svakih 30 minuta do sat vremena kako biste izbjegli ove potencijalne zdravstvene rizike.

Možete osjetiti ukočenost:

"Dugo sjedenje može uzrokovati povećani pritisak na određena područja vašeg tijela, kao što su kičma, kukovi i stražnjica, što može rezultirati nelagodom, boli i ukočenošću', kaže Lalitha McSorley, vlasnica i vodeća fizioterapeutkinja u Brentwood Physiotherapy. Calgary.

Prema Daveu Candyju, certificiranom doktoru fizikalne terapije, ukočenost je posebno česta u fleksorima kuka i tetivama koljena nakon duljeg sjedenja:

"Sjedenje za računalom također može dovesti do ukočenosti mišića prsa, vrata i ramena. Mišićni čvorovi ili okidačke tačke mogu se početi razvijati za samo jedan sat rada za stolom'.

Zdravlje vašeg srca moglo bi biti narušeno:

Srce je kao i svaki drugi mišić - ako ga ne trenirate, neće raditi dobro. Dok stajanje i hodanje uzrokuje pojačan rad srca, sjedenje čini suprotno. Dakle, učinite uslugu svom srcu i s vremena na vrijeme ustanite, piše Best Life.

Uostalom, studija iz 2022. godine pokazala je da je sjedenje osam ili više sati dnevno povezano s 20 posto većim rizikom od srčanih bolesti ili smrti iz bilo kojeg razloga, te 49 posto većim rizikom od zatajenja srca.

"Kada se krećete, povećava se potreba vašeg tijela za kisikom. To znači da vaše srce mora jače raditi i da krv cirkulira kroz vaše arterije i do vaših tkiva. Kao takvo, redovno kretanje smanjuje rizik od srčanog ili moždanog udara", objašnjava Candy.

Vaši mišići bi mogli početi atrofirati:

Kada sjedite, ne morate koristiti mišiće donjeg dijela tijela da vas drže. Kao rezultat toga, ti mišići mogu s vremenom postati slabiji. Ovo je poznato kao atrofija mišića.

McSorley napominje da dugotrajno sjedenje može oslabiti mišiće na leđima, grudnom košu, bokovima i nogama.

"To može dovesti do mišićne neravnoteže, gdje neki mišići postaju pretjerano zategnuti, dok drugi postaju slabi, što može poremetiti prirodno poravnanje i funkciju vašeg tijela, što dovodi do lošeg držanja i potencijalnih problema s mišićno-koštanim sistemom", objašnjava ona.

Sagorjet ćete manje kalorija:

Termogeneza aktivnosti bez vježbanja ili NEAT je energija koju vaše tijelo troši tokom dnevnih aktivnosti. Cjelodnevno sjedenje smanjuje NEAT i količinu kalorija koje vaše tijelo sagorijeva.

Ako ne prilagodite svoj unos kalorija u skladu s tim, to može rezultirati debljanjem tokom vremena. Studija iz decembra 2012. godine pokazala je da sjedenje duže od četiri sata dnevno povećava rizik od prekomjerne težine ili pretilosti.

Vaša leđa mogu patiti:

Stalni statični položaji, poput sjedenja na stolici, loši su za vašu kičmu.

"Diskovi u vašoj kičmi nemaju dovoljnu opskrbu krvlju. Oni dobivaju hranu iz pršljenova iznad i ispod sebe, a to se događa kada se krećete", rekao je Candy.

Dugotrajno sjedenje, posebno s pretjerano pognutim položajem, može staviti veći pritisak na diskove u donjem dijelu leđa. S druge strane, dugotrajno sjedenje u pretjerano uspravnom položaju bez oslonca za leđa stavlja veći pritisak na fasetne zglobove u donjem dijelu leđa dok povećava ukočenost mišića fleksora kuka i mišića leđnih ekstenzora.

"Ni dugotrajno pogrbljeno sjedenje ni dugotrajno uspravno sjedenje nije dobro", zaključuje Candy.

Manja cirkulacija može uzrokovati niz fizičkih problema:

Dugo sjedenje može oslabiti protok krvi i cirkulaciju u donjem dijelu tijela. To je zato što vaši mišići nisu aktivno uključeni u pumpanje krvi natrag u vaše srce.

"To može rezultirati nakupljanjem krvi u vašim nogama, što dovodi do otečenih gležnjeva, povećanog rizika od krvnih ugrušaka i ugroženog kardiovaskularnog zdravlja", objašnjava McSorley.

Gustoća vaših kostiju mogla bi se smanjiti:

Dugotrajno sjedenje također može negativno uticati na zdravlje vaših kostiju. Ovo je važno za one koji imaju 65 i više godina jer tada vaše tijelo počinje prirodno gubiti koštanu masu.

"Aktivnosti, poput stajanja i hodanja, pomažu u stimuliranju rasta i gustoće kostiju, ali sjedenje smanjuje mehaničko opterećenje vaših kostiju. S vremenom to može dovesti do smanjene gustoće kostiju, što može povećati rizik od osteoporoze i prijeloma", kaže McSorley.