Strašne posljedice: Ovo se dešava vašem tijelu kada ste pod stresom

Stres proizvodi veće količine kortizola, adrenalina i noradrenalina, koji potiču veći broj otkucaja srca, povišenu pripravnost mišića, znojenje i veću budnost, što sve zajedno treba pomoći da se zaštitimo ili odgovorimo na izazov.

Takve situacije mogu djelovati i poticajno jer nas “tjeraju” da prevladamo izazove, no kad se neko sa stresom bori kontinuirano, bez predaha i opuštanja, može postati preopterećen. Takav, hronični stres, itekako negativno utječe na zdravlje.

Prije svega, tijelo iznenada preusmjerava energiju protiv stresa. Luče se adrenalin i kortizol, od kojih srce brže tuče, povećava se krvni tlak te raste razina glukoze u krvi. Mišići u tijelu se stežu, a ako to potraje, mogu se javiti tenzijske glavobolje, migrene te razne mišićno-koštane probleme.

Pod stresom ljudi često zanemaruju pravilno disanje te dišu teže, brže i pliće, najčešće gornjim dijelom pluća, ili čak hiperventiliraju. To kod nekih ljudi može dovesti do napadaja panike. Kad je tijelo pod stresom, mozak šalje signale iz hipotalamusa potičući lučenje kortizola i adrenalina, koji se često nazivaju hormonima stresa. A kad se oni otpuštaju, jetra proizvodi više glukoze.

Također, zbog stresa jedemo više ili manje nego obično. Ako je to više, ili više pušite te pijete alkohol, možete patiti od žgaravice ili vraćanja kiseline u jednjak. Ozbiljan stres može izazvati i povraćanje. I ne manje važno: Akutni ili trenutačni stres povećava broj otkucaja srca te su kontrakcije srčanih mišića jače. Česte epizode ovog stresa mogu izazvati upale u koronarnim arterijama, što može voditi srčanom udaru.

I drugi uzroci bolesti srca povezani su sa stresom: Zbog stalne napetosti ljudi jedu previše soli i šećera, što dodatno povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Kao reakcija na stres slabi imunitet, što uzrokuje i dugotrajne prehlade, a često i herpes.

Sa stresom se povezuju i neke vrste raka, kao i neke autoimune bolesti (npr. reumatoidni artritis i multipla skleroza). Suprotno našem uvjerenju, alkohol ili cigarete ne olakšavaju stresne situacije, nego trajno drže tijelo u stresnom stanju i tako izazivaju još više problema.

Procjenjuje se da čak 43 posto odraslih ljudi pati od nekih štetnih posljedica na zdravlje zbog stresa, a čak 75 do 90 posto ljudi koji dolaze kod doktora opće prakse na pregled idu zbog bolesti i tegoba povezanih sa stresom, prenosi zdravstveni portal webMD.

Važno je procijeniti izjedaju li vas okolnosti ili "žderete" sami sebe. Dakle, zapitajte se je li izvor stresa u vama ili su to neke vanjske okolnosti. Ako je izvor stresa u vama, razmislite možete li promijeniti nešto u načinu razmišljanja ili ponašanja. Razgovarajte sami sa sobom. Otpustite negativne misli i krenite dalje.

Jedan od načina da si pomognete je pokušaj da se koncentrirate i 'isključite' mozak, kako biste mu omogućili da se opusti. Koncentrirajte se na okolinu: primijetite drveće, nebo, oblik oblaka na nebu, smjer kojim putuju. Ako je sunčano, osjećajte “upijajte” sunce i osjetite zrake kako vas griju, ako je kiša, koncentrirajte se na zvuk rominjanja po kišobranu ili kabanici, osjetite kapi na rukama i licu. Jednostavno se isključite.

Postoji pet metoda kojima se efikasno možemo boriti protiv stresa, ustvrdio je psiholog dr. Frank Lawlis u specijalnoj emisiji o stresu kod popularnog 'Dr. Phila'. I oni sugeriraju da prvo pokušate prekinuti stresne misli, pri čemu Dr. Phil predlaže tehnike dubokog disanja. 

Drugi korak je odbacivanje stresa koji ste si sami natovarili. 

"Prođite kroz dnevni raspored ili stresnu situaciju i zapitajte se koliko je to uopće važno. Postoje stvari koje lako možemo odbaciti, što će smanjiti napetost", savjetuje dr. Lawlis. 

Treća je tehnika rad na pozitivnom razmišljanju i podizanju energije. Jedan od načina za to je redovito vježbanje te barem pola sata opuštanja dnevno. Uzmite si vremena da vježbate novo “ja”, tj. novi način razmišljanja te da proslavite kad se uspijete izboriti protiv stresa. Imajte na umu da svatko različito reagira na stres i da kod svakog sve metode neće djelovati isto. Netko se, npr., opušta trčeći, a nekom ono izaziva još više stresa. 

Potaknite parasimpatički živčani sustav dubokim disanjem. Pokušajte disati iz dijafragme i upotrebljavajte obje nosnice. Zamislite da udišete “dobar” ili “čist” zrak, a izbacujete u izdahu sve otrove i loše misli iz tijela. Vizualizirajte izbacivanje lošeg daha.

Cilj progresivne relaksacije koju je razvio dr. Edmund Jacobson je naučiti postupno opustiti tijelo. Krenite od dlanova, ruku, ramena, zatiljka, vrata, lica, leđa, trbuha, nogu, stopala i stražnjice. Napinjite i opuštajte mišiće točno tim redoslijedom. Tako ćete “prisiliti” organizam da se smiri, piše 24sata.