Prst vam se koči i bolno škljoca? Možda imate 'trigger finger'

Gotovo svako od nas je iskusio neku vrstu jutarnje ukočenosti, no osjećaj kada se prst zaglavi u savijenom položaju i zatim uz bolan "škljoc" oslobodi, iskustvo je koje izaziva zabrinutost. Ovaj fenomen, medicinski poznat kao stenozirajući tenosinovitis, a u narodu kao "trigger finger" ili škljocavi prst, posljedica je upalnog procesa koji zahvaća tetivu i njezinu ovojnicu.

Naime, tetive koje savijaju prste klize kroz uske fibrozne kanale, a kada dođe do upale, tetiva zadeblja i otežano prolazi kroz kanal. S vremenom se na samoj tetivi može stvoriti i mali čvorić koji dodatno pogoršava mehaničku prepreku.

Simptomi se ne zaustavljaju samo na karakterističnom škljocanju; često ih prati bol i osjetljivost na dnu zahvaćenog prsta, s dlanske strane šake. Ukočenost je najizraženija ujutro ili nakon dužeg mirovanja, a u težim slučajevima prst se može potpuno "zaključati" u savijenom položaju, zahtijevajući pomoć druge ruke da se ispravi. Ponekad je na dlanu, u podnožju prsta, moguće napipati i vidljivu kvržicu.

Urok nije uvijek mehanički

Iako se može dogoditi svakome, statistika pokazuje da "trigger finger" nije podjednako raspoređen među populacijom. Smatra se najčešćom tendinopatijom fleksora u šaci, a od njega znatno češće obolijevaju žene, koje čine oko 75 posto svih slučajeva.

Vrhunac pojavljivanja je u dobi između 52. i 62. godine života. Rizičnu skupinu grupu i osobe čiji poslovi zahtijevaju ponavljajuće i snažne pokrete hvatanja ili stiskanja, kao i oni koji dugotrajno rukuju vibrirajućim ručnim alatima. No, uzrok nije uvijek mehanički, piše Ordinacija. Stanje je snažno povezano i s određenim kroničnim bolestima. Procjenjuje se da čak 5 do 20 posto osoba s dijabetesom razvije "trigger finger", a povećan rizik imaju i oboljeli od reumatoidnog artritisa, gihta te bolesti štitnjače. Najčešće su pogođeni palac, srednji prst i prstenjak, a nije rijetkost da se stanje pojavi na više prstiju istovremeno, pa čak i na obje ruke.

Pristup liječenju ovisi o intenzitetu i trajanju simptoma, a u većini slučajeva započinje konzervativnim metodama. Prvi i osnovni korak je mirovanje, odnosno izbjegavanje svih aktivnosti koje pogoršavaju stanje, poput snažnog stiskanja predmeta. Korištenje podstavljenih rukavica pri radu može pružiti dodatnu zaštitu. Ljekar može preporučiti nošenje udlage, posebno tijekom noći, koja drži prst u ispruženom položaju i tako omogućuje tetivi da se odmori i smanji upala.

Šta za ublažavanje boli?

Za ublažavanje boli i upale koriste se nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), koji se mogu uzimati oralno ili primjenjivati lokalno u obliku krema i flastera. Nježne vježbe istezanja mogu pomoći u očuvanju pokretljivosti, no važno je naglasiti da treba izbjegavati vježbe stiskanja loptica jer one mogu dodatno iritirati upaljenu tetivu i pogoršati simptome.

Ako početne mjere ne donesu željeno olakšanje, sljedeći korak u konzervativnom liječenju su injekcije kortikosteroida. Ova metoda se pokazala iznimno učinkovitom jer se lijek aplicira izravno u ovojnicu tetive, gdje snažno djeluje na smanjenje upale i otekline, omogućujući tetivi da ponovno slobodno klizi. Učinak jedne injekcije može trajati i više od godinu dana, a kod mnogih pacijenata dovodi do potpunog povlačenja simptoma.

Dijagnoza se u pravilu postavlja vrlo jednostavno, na temelju kliničkog pregleda šake i razgovora o simptomima, te dodatne dijagnostičke pretrage poput rendgenskih snimki najčešće nisu potrebne. Zanemarivanje problema može dovesti do trajnog oštećenja tetive i kontrakture prsta, stoga je važno reagirati na vrijeme.