Ne zanemarujte simptome: Prijeti li vam burnout?

Ako već prilikom ustajanja i prvog pogleda na svoj e-mail sandučić osjećate veliku ljutnju i gubite volju za izlaskom iz kreveta, velika je vjerovatnoća da vas tijelo želi upozoriti da se približavate burnoutu.

Kada ljudi pomisle na burnout, prva poveznica su im mentalni i emocionalni simptomi poput osjećaja bespomoćnosti i cinizma. Međutim emocionalno sagorijevanje može dovesti i do fizičkih simptoma, a stručnjaci ističu da je mudro obratiti pažnju na znakove i poduzeti korake čim ih primijetite.

"Burnout se ne definira kao medicinsko stanje, već kao manifestacija hroničnog stresa koji se ne ublažava", objašnjava dr. Lotte Dyrbye, doktorica i naučnica koja proučava ovaj sindrom pa dodaje koji su simptomi:

"Svjetska zdravstvena organizacija opisuje izgaranje kao fenomen povezan s poslom koji karakteriziraju osjećaji iscrpljenosti, cinizma i smanjene efikasnosti. Počnete lošije funkcionirati, propuštate rokove, frustrirani ste, možda vas kolege iritiraju."

Stres može imati fizičke posljedice na tijelo, posebno kada se ne smanjuje tokom vremena - stoga ima smisla da može potaknuti i fizičke simptome", istaknula je Jeanette M. Bennett, naučnica koja ga također proučava.

Naime, kada su ljudi pod stresom, njihova tijela prolaze kroz promjene koje uključuju povećane razine stresnih hormona kao što su kortizol, adrenalin, epinefrin i norepinefrin. Te promjene su kratkoročno korisne jer nam daju energiju da prevladamo teške situacije, ali s vremenom počinju štetiti tijelu.

Kako prepoznati burnout?

Uobičajeni simptom izgaranja je nesanica. Istraživanja sugeriraju da hronični stres ometa složeni neurološki i hormonalni sustav koji regulira san. Glavni problem je to što dolazi do začaranog kruga, jer nedostatak sna dodatno remeti taj sustav.

Fizička iscrpljenost je još jedan čest znak, a umor jedan od ključnih simptoma. Ako ste primijetili da vas prati stalni osjećaj premorenosti i da se budite s osjećajem umora ili ste počeli spavati u poslijepodnevnim satima, velika je vjerovatnoća da je uzrok upravo emocionalno sagorijevanje.

Promjene u prehrambenim navikama, bilo da jedete više ili manje nego inače, također mogu biti znak sagorijevanja. Ljudi mogu jesti manje jer su previše zauzeti ili se mogu naći kako čeznu za "onim omiljenim jelima kojima se svi volimo okrenuti kad nam je potrebno nešto da se osjećamo bolje", rekla je dr. Bennett.

Istraživanja sugeriraju da stresni hormoni također mogu utjecati na apetit, čineći ljude manje gladnima nego obično kad su pod velikim stresom, a više gladnima nego inače kad se taj stres smanjuje.

Glavobolja i bolovi u trbuhu također mogu biti potaknuti burnoutom. Važno je napomenuti da se emocionalno sagorijevanje može razviti paralelno s depresijom ili anksioznošću, a oba stanja mogu izazvati fizičke simptome. Depresija može uzrokovati bolove u mišićima i trbuhu, probleme sa snom i promjene u apetitu. Anksioznost je povezana s glavoboljom, mučninom i nedostatkom daha.

Evo šta učiniti

Ključan savjeta doktora je jasan - nemojte ignorirati simptome i pretpostaviti da nisu važni.

Vrlo je lako zanemariti simptome, posebno u kulturi u kojoj smo naučeni da naporno radimo.

Ako se radi o burnoutu, najbolje rješenje je riješiti korijen problema. Izgaranje se obično prepoznaje kada je poslovnog porijekla, ali hronični stres može imati različite uzroke - financijski problemi, problemi u odnosima i izazovi roditeljstva samo su neki od njih.

"Razmislite o kamenčićima u cipeli koje morate nositi cijelo vrijeme i razmislite o načinima na koje ih ukloniti, barem neke od njih. Možda možete zamoliti partnera da više pomaže s obavezama oko djece ili naručiti hranu kada ste posebno zauzeti kako ne biste morali pripremati jelo kod kuće", savjetuje dr. Maslach te ističe da samopomoć neće biti od velike koristi i da će više značiti podrška bliskih ljudi, razgovor s terapeutom, tjelovježba ili rad na povećanju kvalitete sna.

Kada burnout ima uzroke u poslovnom okruženju, stručnjaci ističu da se vrijedi založiti za bolje uslove.

"S kolegama razmislite i predložite svojem poslodavcu ideje koje bi pomogle - kao što je mogućnost mirnih prostora za odmor i privatnost, uvođenje 'dana bez sastanaka' kako bi zaposlenici imali više vremena za aktivan rad ili pogodnosti poput besplatne kafe. Naravno, važno se založiti i za kvalitetniju raspodjelu posla te općenito bolje uslove", kaže dr. Maslach, uz napomenu da odsutnost s posla također može pomoći, iako je vjerovatno samo privremeni flaster.

Za kraj, ističe da je ključno pronaći vrijeme da ste posvetite onome što vam puni baterije te unosi radost u vaš dan, piše Tportal.