Da plodovi budu što veći: Znate li šta trebate zasaditi pored luka?

Uzgoj luka ne mora biti komplikovan, ali mnogi vrtlari iz godine u godinu nailaze na isti problem, glavice ostaju sitne uprkos redovnom zalijevanju i trudu. Razlog često nije u prihrani, već u pogrešnom odabiru biljaka koje rastu u njegovoj blizini.

Upravo zato sve više pažnje dobija takozvana prateća sadnja, metoda u kojoj se biljke kombiniraju tako da međusobno pomažu u rastu, štite se od štetočina i bolje iskorištavaju resurse iz tla. Kod luka, pravilan izbor "komšija" može napraviti veliku razliku između prosječnog i obilnog uroda.

Jedna od najpoznatijih i u praksi potvrđenih kombinacija je sadnja luka i mrkve. Ova dva povrća međusobno se štite od štetočina: miris luka odbija mrkvinu muhu, dok mrkva pomaže u zaštiti od lukove muhe, koja može nanijeti ozbiljnu štetu usjevu. Osim toga, mrkva svojim korijenom rahli tlo, što pogoduje razvoju lukovica jer im omogućava lakše širenje u zemlji.

Dobar izbor su i začinske biljke poput kamilice, koje mogu pozitivno utjecati na aromu i opće stanje biljaka, iako su takvi efekti više iskustveni nego naučno potvrđeni. Zaštita luka od štetočina može se uspješno postići i bez hemijskih sredstava. Cvijeće poput nevena i kadifice često se sadi uz povrće jer svojim mirisom odbija određene insekte, dok korijen ovih biljaka može pomoći u smanjenju prisustva štetnih organizama u zemlji.

Na rubovima gredica korisno je posaditi i peršun ili celer. Oni mogu doprinijeti očuvanju vlage u površinskom sloju tla, što je posebno važno tokom toplijih mjeseci. Zanimljiva, ali sve češća praksa je i kombinacija luka i jagoda. Luk može djelovati kao blaga zaštita od određenih gljivičnih oboljenja, dok lišće jagoda pomaže da se tlo sporije isušuje.

Šta izbjegavati saditi uz luk

Iako postoje dobri susjedi, postoje i biljke koje ne odgovaraju luku. Prije svega, treba izbjegavati sadnju uz mahunarke poput graška, graha i boranije. Ove biljke mijenjaju sastav tla na način koji može usporiti razvoj lukovica. Također, kupusnjače poput brokolija i karfiola nisu najbolji izbor za blisku sadnju, jer su veliki potrošači hranjivih materija i mogu konkurirati luku za prostor i resurse.