Vrijeme je za zaštitu lijeske nakon cvatnje: Ovo su prvi koraci u nasadima

S prvim danima proljeća, uzgajivači lijeske suočavaju se s važnim zadacima u zaštiti svojih nasada. Dok mali grmovi uz kuću ne zahtijevaju posebnu brigu, plantažna proizvodnja na većim površinama donosi ozbiljnije izazove.

Stručnjaci ističu da najveće ekonomske gubitke u savremenim nasadima uzrokuju ljeskova grinja (Phytophus avellanae) i ljeskotoč (Curculio nucum), dok je kod bolesti prioritet zaštita od truleži plodova uzrokovane gljivicama poput Monilinia fructigena, Monilinia coryli i Monilinia laxa. Pepelnica (Phyllactinia coryli) javlja se gotovo svake godine, ali najčešće nije potrebno njeno suzbijanje.

Prva prijetnja proljetnog razdoblja dolazi od ljeskove grinje koja tokom bubrenja pupova može zahvatiti i do trećinu pupova u plantažama. Ova sitna bijela ili prozirna grinje, dugačka tek 0,2 mm, nevidljiva je golim okom, a odrasli oblici prezimljuju u pupovima te sisaju biljne sokove uzrokujući deformacije lišća i pupova.

Trending

Masovna prijava za dobro plaćeni posao u EU: 170.000 ljudi se prijavilo, a mjesta ima za tek 1.500

Stručnjaci savjetuju primjenu fungicida kada dnevne temperature dosegnu 15–20°C, uz početak bubrenja pupova i pojavu prvih listova.

Kasnije u sezoni, u mjesecima maju, junu i julu, provode se tretmani protiv ljeskotoča, fitofagnih stjenica i uzročnika truleži plodova, kako bi se zaštitila ekonomski najvrijednija proizvodnja.

Vremenski uvjeti također igraju važnu ulogu. Ovogodišnja zima bila je toplija i vlažnija od prosjeka, što je ranije potaknulo cvatnju, dok visok proljetni temperaturni valovi omogućavaju poljoprivrednicima da završe zimsku rezidbu i pripreme nasade za novu vegetacijsku sezonu.

Uzgajivači se pozivaju da prate razvoj vegetacije i pravovremeno poduzimaju zaštitne mjere kako bi minimalizirali štete od štetnika i bolesti te osigurali kvalitetnu berbu, piše Agro klub.