Poštujte pravila o odlaganju otpada: Zašto ne treba bacati otpad od voća i povrća

Iako je bacanje ostataka voća i povrća u kuhinjski otpad svakodnevna navika u mnogim domaćinstvima, stručnjaci za zaštitu okoliša upozoravaju da takva praksa ima ozbiljne posljedice po klimu.

Na prvi pogled može se činiti bezazlenim jer se organski otpad prirodno razgrađuje, ali način na koji se to dešava na deponijama predstavlja veliki problem.

Voće i povrće koje završi na odlagalištima otpada trune u uslovima bez prisustva kisika, zarobljeno u velikim gomilama smeća. U takvom okruženju nastaje metan, gas koji je čak 26 puta snažniji od ugljendioksida u doprinosu globalnom zagrijavanju. Zbog toga organski otpad predstavlja jednog od značajnijih, ali često zanemarenih uzroka klimatskih promjena.

Zbog toga se građanima savjetuje da ostatke uobičajenog voća i povrća, poput banana, jabuka, krušaka, manga i jagoda, umjesto u kantu za smeće odlažu u kompost. Gotovo svi dijelovi voća – uključujući kore, sjemenke i peteljke, mogu se kompostirati i tokom razgradnje vraćaju vrijedne hranjive tvari u tlo, koje se kasnije mogu koristiti za rast biljaka.

Stručnjaci ipak upozoravaju na umjerenost kod određenih namirnica. Kiselo voće i povrće poput limuna, grejpa i luka može se kompostirati, ali u manjim količinama, kako se ne bi narušila prirodna ravnoteža i povećala kiselost komposta.

Kompostiranje se smatra daleko ekološki prihvatljivijim rješenjem od odlaganja organskog otpada na deponije, jer smanjuje emisije metana i donosi brojne ekološke i ekonomske koristi. Emisije iz sektora otpada globalno su u stalnom porastu, a kompostiranje predstavlja jednostavan i dostupan način na koji domaćinstva mogu direktno doprinijeti zaštiti okoliša.