Ovu namirnicu nikako ne bi smjeli da jedete ako imate visok pritisak

Ne boli i dugo ne daje simptome, zato povišen krvni pritisak nazivaju tihi ubica. Ne bira, pogađa i muškarce i žene svih uzrasta. 

„Krivci za povišen krvni pritisak smo najčešće mi sami. U vrlo malom broju slučajeva, negdje oko pet procenata, postoji neko drugo oboljenje koje izaziva povišen krvni pritisak te liječenjem tog drugog oboljenja izliječimo i krvni pritisak, ali prosto rečeno, povišen krvni pritisak je mjera pogrešnog načina života i pogrešnog ponašanja nas samih prema našem tijelu“, rekla je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, kardiolog dr Marija Zdravković, direktorka KBC „Bežanijska kosa“ u Beogradu.

Dr Zdravković objašnjava da je jedan od osnovnih rizika način ishrane koji nije dobar za kardiovaskularni sistem, navodeći obroke koji su „bogati u kalorijama a siromašni u svemu što je bitno za zdravlje organizma kao što su vitamini, minerali i vlakna“. 

Kao faktor rizika navodi i gojaznost, uz podatak da u razvijenim zemljama ima i do 40 posto stanovnika koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu, kao i smanjenu fizičku aktivnost. 

„Prema preporukama Evropskog udruženja kardiologa, potrebno je najmanje pola sata intenzivne fizičke aktivnosti svaki dan, ili ako se to radi organizovano, tri puta sedmično po sat vremena", rekla je dr Zdravković i dodala da su neki od znakova da sa pritiskom nešto nije u redu česta glavobolja, nedostatak snage, malaksalost, vrtoglavica, bol u grudima... 

Govoreći o simptomima povišenog pritiska, Zdravković kaže da to treba shvatiti kao poruku da je vrijeme da se promijeni način življenja.

„Najgore je kada pritisak liječimo lijekovima, ali nekada pacijent mora da dobije lijekove. Najbolje je prije svega regulisati tjelesnu težinu, promijeniti način ishrane, imati dovoljno sna i uključiti fizičku aktivnost", savjetuje dr Zdravković.

Na našem jelovniku bi svakog dana trebalo da bude svježe povrće i voće, mahunarke, sjemenke, riba i morski plodovi, integralne žitarice i proizvodi od cijelog zrna žitarica kao i maslinovo ulje, kaže ona. 

„Nešto manje bi na jelovniku trebalo da bude meso živine, ćuretina, mlijeko i mliječni prozvodi, a najređe bi trebalo da koristimo crveno meso", dodala je. 

Savetuje da bi iz ishrane potpuno trebalo da se isključe namirnice kao što su šećer i svi proizvodi koji sadrže proste šećere, proizvodi od bijelog brašna, one koje sadrže hidrogenizovane ili djelimično hidrogenizovane i trans masnoće, uz smanjenje unosa natrijuma, slanih sireva i suhomesnatih proizvoda pa čak i turšije koja nije isprana