Ovu biljku nikako nemojte da sadite u dvorištu: Tjera sreću iz kuće

Kroz historiju su se do danas očuvala mnoga vjerska vjerovanja o biljkama, poput onog da se hrast ne siječe i da se za Božić unosi grana.

Na krov kuće stavlja se čuvarkuća ili, pak, perunika, jer štiti od groma. Blizu kuće se ne sadi bagrem, jer mu je staro ime bilo nerod. Također, bagrem ne treba kalemiti.

Ukoliko je neko drvo isječeno jer se osušilo, ili je korijenje počelo da uništava temelje kuće, možda je vrijeme da se preoblikuje dvorište i da se prednost da biljkama koje su poštovali naši stariji.

Orah u dvorištu donosi nesreću i smrt. Orahovo drvo nije dobro u blizini kuće, kako zbog žila, tako i zbog sjenke koja pada na kuću.

Nije dobro sjediti u hladovini orahovog drveta. Orah i dudovi na okućnici – ovdje su svi ukućani izumrli.

Prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvjetnice.

Hrast lužnjak je najljepši ukras koji dvorište može da ima, jer je krošnja lijepo razgranata i pravi "debeo" hlad. Prija mu blizina vode, a ovo sveto drvo simbol je dugovječnosti.

Lipa je za Slovene bila sveto drvo, jer su cvjetovi ljekoviti. Lipa pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slovene. Lipov ugalj prečišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sjedenje.

Glog pomaže za srčana oboljenja, a ujedno i najmoćnije sredstvo protiv vampira i demona. Ovo je žilav, listopadni žbun koji može da bude bijel, crn ili crven, a bobice se beru kada sazru i prave se džemovi, čaj, sok… Idealan je da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sađenja treba dodati kreč u sadnu rupu.

Dren prvi cvijeta u proljeće, a zrele plodove daje u jesen. Drenom se kuće kite za Đurđevdan jer je simbol zdravlja.

Jabuka je omiljeno voće i važan su svadbeni detalj.