Onkolog otkriva: "Molim ljude preko 50 godina da ovaj pregled obavezno urade"

Kako starimo, raste i rizik od brojnih hroničnih bolesti, a među njima su i različite vrste karcinoma. Onkolog koji je nedavno i sam napunio 50 godina smatra da s godinama dolazi i potreba za mudrošću zasnovanom na ličnim zdravstvenim podacima.

"Za muškarce i žene starije od 50 godina, najvažniji prvi korak u prevenciji raka jeste razumijevanje sopstvenog rizika", kaže dr Elijas Obeid, medicinski direktor Instituta Henesi za prevenciju raka i primenjenu molekularnu medicinu pri onkološkom centru John Theurer u okviru sistema Hackensack Meridian.

Na osnovu procjene rizika, ljekari prave personalizovani plan skrininga, koji pacijentu i njegovom ljekaru služi kao vodič ka najefikasnijem planu preventivnih pregleda.

Skrining najčešće podrazumijeva redovne testove u određenim godinama, poput mamografije kod žena. Ipak, dr Obeid, koji ima više od 20 godina iskustva u liječenju pacijenata, smatra da bi svi stariji od 50 godina trebalo da obave određene preglede, ukoliko to već nisu učinili, i da ih nastave u skladu sa individualnim rizikom i savjetima ljekara.

Najvažniji pregled nakon 50. godine

Dr Obeid ističe da bi osobe starije od 50 godina trebalo da usvoje naviku redovnog pregleda kože radi otkrivanja raka kože.

"Rak kože je najčešći oblik karcinoma. Kada se otkrije i liječi na vreme, u velikom procentu je izlječiv", navodi on.

Procjene pokazuju da će otprilike jedna od pet osoba dobiti dijagnozu raka kože do 70. godine. Iako ovaj karcinom može biti smrtonosan, sa oko 8.000 smrtnih slučajeva godišnje, petogodišnje preživljavanje iznosi čak 99 posto ako se otkrije u ranoj fazi.

Za razliku od mamografije ili kolonoskopije, ne postoje univerzalne smjernice za profesionalne preglede kože u opštoj populaciji. Ipak, mnogi ljekari preporučuju redovne samopreglede i godišnji pregled kod zdravstvenog radnika, posebno osobama koje imaju faktore rizika, kao što su dugogodišnje izlaganje suncu, svetla put ili porodična historija raka kože.

Kako izgleda skrining raka kože

Skrining podrazumijeva samostalne i kliničke preglede. Cilj je uočiti nove, neobične ili promijenje mladeže, rane ili druge izrasline koje bi mogle ukazivati na rak kože.

Tri najčešća oblika raka kože su bazocelularni i planocelularni karcinom, koji se najčešće javljaju na dijelovima tijela izloženim suncu poput glave, vrata i ruku, ali mogu nastati bilo gdje, zatim melanom, čiji su faktori rizika brojni mladeži i porodična historija u prvom koljenu, kao i limfom kože, koji nastaje iz ćelija imunog sistema, pri čemu je starost jedan od faktora rizika.

Preporuka je da se samopregled kože obavlja jednom mjesečno. Važno je obratiti pažnju na nove promjene, promjene u veličini, obliku ili boji postojećih mladeža, kao i na promjene koje svrbe, krvare ili izgledaju drugačije nego ranije. Ukoliko primijetite sumnjive promjene, potrebno je javiti se  dermatologu, koji će pregledati cijelo tijelo i procijeniti da li su potrebne dodatne dijagnostičke procedure. I izabrani ljekar tokom redovnih pregleda može uočiti promjene i uputiti pacijenta dermatologu.

Još dva pregleda koja ne treba preskakati nakon 50. godine

Pored pregleda kože, dr Obeid naglašava važnost skrininga za kolorektalni i rak pluća.
Skrining za kolorektalni karcinom omogućava otkrivanje prekanceroznih polipa i ranog stadijuma raka debelog crijeva ili rektuma, te je važan i za prevenciju i za rano otkrivanje bolesti, piše Kreni Zdravo.

Prema preporukama, osobe prosječnog rizika trebalo bi da obave kolonoskopiju na svakih 10 godina počevši od 45. godine, dok se kod osoba sa povećanim rizikom skrining započinje ranije. Kolonoskopija podrazumijeva pregled cijelog debelog crijeva. Postoje i manje invazivne metode, poput godišnjih testova stolice ili CT kolonografije na svakih pet godina. Ukoliko alternativni test pokaže abnormalnosti, neophodna je kolonoskopija.

Skrining za rak pluća takođe može spasiti život. Ovaj pregled se obavlja pomoću niskodozne kompjuterizovane tomografije grudnog koša, koja omogućava otkrivanje ranih znakova bolesti.
Rak pluća je vodeći uzrok smrtnosti od malignih bolesti, a skrining se preporučuje osobama sa visokim rizikom. Prema preporukama Američke radne grupe za preventivne usluge, godišnji pregled treba da obavljaju osobe uzrasta od 50 do 80 godina koje imaju historiju pušenja od najmanje 20 pak-godina, što znači paklicu dnevno tokom 20 godina, koje i dalje puše ili su prestale u posljednjih 15 godina.

U nekim slučajevima preporuke važe i za osobe koje su prestale da puše pre više od 15 godina. Rano otkrivanje, prije pojave simptoma, omogućava efikasnije liječenje i bolje ishode.