Bitno je koje dezinficijense kupujete: Stručnjak objasnio kada šta treba da koristite

Da li ste znali da antiseptici i dezinficijensi nisu ista stvar i da nisu svi virusi podjednako otporni na njih?

Evo smjernica koje će vam pomoći da odaberete najdjelotvornije sredstvo u borbi protiv virusa.

Potražnja za dezinfekcionim sredstvima je veća nego ikada prije. Koristimo ih za ličnu higijenu, u domaćinstvu, automobilu i u kontaktu s okolinom te upravo zato treba biti vrlo oprezan i znati da nije baš svaka boca na kojoj piše antiseptik ili dezinficijens pravo rješenje.

U tekstu za 24.sata.hr direktorica Kliničkog zavoda za kliničku i molekularnu mikrobiologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, prof. dr. sc. Ivana Mareković, otkriva šta sve treba da znamo i koje to stavke na bočici moraju biti zadovoljene kako bismo bili sigurni da smo kupili ispravno sredstvo. 

Tečni antiseptik, gel ili pjena

Različita su sredstva čije djelovanje treba da uništi viruse i bakterije, a njihova pogrešna primjena može da bude štetna. Zbog toga prilikom kupovine obratite pažnju na sastav, koncentraciju, deklaraciju, način upotrebe i doziranje.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije za higijenu ruku prije svega se preporučuju alkoholni antiseptici s etilnim, propilnim, izopropilnim alkoholom ili kombinacijama navedenih alkohola, čiji udio u proizvodu mora biti od 60 do 95 posto. Prema riječima dr. Mareković miris i konzistencija preparata su vrlo važni jer od njih može zavisiti koliko često ćemo koristiti antispetik. Ona naglašava da, bez obzira na to da li se radi o tečnosti, gelu ili pjeni, djelotvornost je ista.

"Smatra se da se antiseptici u obliku gela sporije suše. Oni se, kao i antiseptici u obliku pjene, lakše nanose, tj. ne kaplju s ruku kao tečnost, ali su skuplji. Alkohol u antisepticima kod česte primjene uzrokuje suhoću kože, pa se zbog toga u proizvode dodaju emolijensi kao što su glicerol, propilen glikol i aloe vera, koji pospješuju hidraciju kože", objašnjava dr. Mareković.

Antiseptik, dezinficijens i sapun

Sredstva za dezinfekciju, antiseptici i sapuni primjenjuju se sa zajedničkim ciljem uklanjanja mikroorganizama i prevenciji nastanka bolesti. Ovi pojmovi često se upotrebljavaju i zbog toga ih je važno razlikovati. Profesorica Mareković ističe kako se dezinficijensi koriste isključivo na neživoj okolini, kao što su medicinski instrumenti, oprema ili površine, a antiseptici za primjenu na koži i sluzokoži čovjeka radi uklanjanja, inhibicije rasta ili inaktivacije mikroorganizama.

Sve vrste sapuna su biorazgradive te djeluju na bakterije i na viruse s lipidnim omotačem u kakve spada i koronavirus, te ih možemo koristiti svakodnevno.

"Navedena sredstva važno je primjenjivati prije jela i pripreme hrane, prije doticanja lica ili maske na licu, nakon upotrebe toaleta, boravka na javnom mjestu, nakon kašljanja, kihanja i izduvavanja nosa, doticanja domaćih životinja i slično", preporučuje sagovornica za portal 24.sata.hr.

Čišćenje i dezinfekcija, dva različita pojma

Čišćenjem se uklanjaju masnoća, ostaci hrane i druge nečistoće, kao i veliki dio bakterija, a dezinfekcijom se uklanjaju mikroorganizmi.

"Prije dezinfekcije površinu je važno dobro očistiti, u protivnom dezinficijens neće prodrijeti kroz nečistoću. Dezinficijensi za upotrebu u domaćinstvu mogu biti dostupni u obliku tečnosti, spreja ili maramica. Treba imati na umu da sunđeri i krpe za čišćenje mogu biti sredstva širenja mikroorganizama i zbog toga ih je potrebno redovno prati ili češće mijenjati", ističe dr. Mareković.

Nisu svi virusi i bakterije jednako otporni

Treba znati i da nisu svi virusi i bakterije podjednako otporni na antiseptike i dezinficijense.

"Neki oblici bakterija, kao npr. Clostridium spp, stvaraju spore koje se smatraju najotpornijim postojećim oblikom života i njihov opstanak i preživljavanje nakon hiljadu godina otkriveno je u ekstremnim uslovima kao što je ledeni pokrivač na Grenlandu. Virusi s lipidnim omotačem u koje spada i SARS-CoV-2, osjetljiviji su, a neovijeni virusi (npr. norovirus, rinovirus, adenovirus, rotavirus i enterovirus) otporniji su na djelovanje antiseptika.

Respiratorni virusi poput koronavirusa šire se tako što kapljicama i sluzi preko sluzokože očiju, nosa i usta uđu u organizam. Zato se on često prenosi putem ruku, a alkoholni antiseptik najpraktičnije je rešenje kad se nalazimo izvan kuće.

Kada je riječ o dezinfekciji javnih prostora i ustanova, sredstva moraju da zadovoljavaju kriterijume određene Evropskim normama. Na primer, EN 14476 označava djelotvornost proizvoda u uklanjanju virusa.

Ako nosi oznaku Evropske norme, to znači da je dezinficijens ispunio zahtjeve testiranja u kojem se ispituje njegova sposobnost u smanjenju mikrobnog opterećenja u suspenziji ili na određenim površinama do određenog nivoa.