Naučnici upravo utvrdili: Ova dijeta četiri puta brže sagorijeva najštetnije masti u organizmu

Ljudi koji slijede takozvanu "zelenu" mediteransku ishranu sagorjevaju najštetnije tjelesne masti četiri puta brže od ljudi koji praktikuju bilo koju drugu dijetu, pokazalo je novo istraživanje.

Onima koji su konzumirali pretežno biljnu ishranu u periodu od 18 mjeseci nivo takozvane visceralne masti smanjio se za 14 posto u poređenju sa ispitanicima u kontrolnoj grupi kojima se nivo istih masti umanjio za 4, 5 posto dok su praktikovali standardnu zdravu ishranu.

Visceralne masti su tjelesne masti koje se skladište u trbušnoj duplji, odnosno u blizini unutrašnjih organa kao što su jetra i crijeva, ali u arterijama, a ovaj tip masti najčešće ljudima daje pivski stomak ili jabuka oblik tijela. Ova vrsta masti smatra se najopasnijom jer navodno oslobađa hemikalije i hormone u krv koji potom izazivaju upale i povezane su sa horničnim bolestima poput bolesti srca i masne jetre.

Mediteranska ishrana - bogata mastima i proteinima i sa malo ugljenih hidrata - postala je izuzetno popularna u posljednjoj deceniji, a ispraćena je sa mnogo studija koje promovišu njene prednosti za zdraviji život, prenosi "Daily Mail".

"Zelena" mediteranska dijeta u odnosu na uobičajenu stavlja veći akcenat na zelenilo. Ona je i dalje bazirana na grahu, mahunarkama, integralnim žitaricama, maslinovom ulju, lisnatom povrću, orašastim plodovima i ribi, ali bi trebalo maksimalno smanjiti konzumiranje crvenog mesa, piletine ili puretine. Takođe, ispitanici u studiji pili su tri do četiri šolje zelenog čaja i šejk od vodenog sočiva, sve popularnije biljke.

"Smanjenje visceralne masti od 14 posto je drastičan efekat, a podrazumijeva unošenje jednostavnih promjena u vašu ishranu i način života", rekla je dr Hila Zeliča, stručnjak za gojaznost na Univerzitet Ben-Gurion u Izraelu, koja je jedna od autora studije.

Puno stručnjaka vjeruje da je smanjenje visceralne masti jedini ispravan cilj gubitka težine, ali i bolji pokazatelj nečijeg zdravlja od veličine struka.

Studija je objavljena u časopisu "BMC Medicine", a ispitivala je 294 odrasle osobe koje su u prosjeku imale 50 godina i BMI 31, što ih je svrstalo u kategoriju gojaznih, i koje su stavljene na tri različite dijete. Dvije grupe su pratile dve razičite varijante mediteranske dijete, standarnu i pomenutu "zelenu" verzije. Obe grupe su imale kalorijsko ograničenje od 1.400 kalorija na dan za žene i 1. 800 kalorija na dan za muškarce.

Takođe, morali da unose manje od 40 grama ugljenih hidrata na dan tokom prva dva mjeseca, a kasnije je ta količina povećana na 80 grama. Trećoj grupi je rečeno da jedu zdravu hranu, ali nisu imali ograničen broj kalorija, a savjetovano im je da se pridržavaju mediteranske dijete.

Učesnici grupi sa "zelenom" ishranom izgubili su 3,9 posto svoje telesne težine i 5,7 posto obima struka, dok su oni na standarnoj mediteranskoj ishrani izgubili 2,7 posto, odnosno 4, 7 posto. Oni na zdravoj ishrani izgubili su 0,4 posto masti i 3, 6 posto u obimu struka.

Istraživači su sugerisali da je veći gubitak visceralne masti u "zelenoj" grupi posljedica činjenice da je njihova ishrana bila bogatija polifenolima. Naučnici vjeruju da polifenoli - biljna jedinjenja koja štite tijelo od stresa - pomažu u sagorjevanju masti, što je primjećeno i u prethodnim studijama. Takođe, u ovom tipu ishrane potrebno je više energije za varenje nego u drugim grupama, što je dovelo do sagorjevanja više energije, a samim tim i pada težine.